Da li režim doseljava birače u Beograd pred izbore? 1Foto: EPA-EFE/ ANDREJ CUKIĆ

Za samo pet meseci, prebivalište u Beogradu prijavilo je 28.245 lica, što definitivno ukazuje na to da su sumnje da se sprema velika pljačka na beograskim izborima i te kako opravdane – tvrdi u saopštenju Demokratska stranka i takvu ocenu potkrepljuje podatkom da se u periodu od 2018. do 2020. godine u Beograd doselilo svega 11.000 ljudi.

Alisa Kockar, portparolka DS-a, koja je i potpisala pomenuto saopštenje, poručuje za Danas da fiktivno doseljavanje stanovnika zbog manipulacije izbornim rezultatima nije taktika koju režim Aleksandra Vučića koristi prvi put, te da zato oni u Demokratskoj stranci pokušavaju da dokumentuju sve radnje kojima sem kako ga naziva, mafijaški režim, služi kako bi ostao na vlasti i da na to upozore javnost.

Prema njenim rečima, to je posao koji bi trebalo da obavljaju institucije, ali je, po njenoj oceni, nažalost i više nego jasno da su i naše institucije zarobljene od strane mafijaškog režima koji neće prezati od daljeg kršenja zakona kako bi osigurao svoj opstanak, posebno imajući u vidu da su funkcioneri Srpske napredne stranke uglavnom svesni da će morati da odgovaraju pred zakonom čim dođe do smene vlasti.

– Od Policijske uprave smo tražili da nam dostavi broj građana starijih od 16 godina koji su prijavili prebivalište na teritoriji Beograda u periodu od prvog januara do 20. maja ove godine, podatke o pravnom osnovu prijava prebivališta i opštinama prebivališta, kao i broj lica kojima je takav zahtev odbijen. Odgovor koji smo dobili je da je u datom vremenskom okviru prijavljeno 28.245 lica, po različitim osnovama, kao i da nemaju evidenciju o broju lica kojima je zahtev odbijen. Informacije o pravnom osnovu prijave i opštinama na kojima su lica prijavljena nismo dobili – navodi Kockar.

Ona ističe da će u DS-u nastaviti da prate situaciju, pre svega u saradnji i komunikaciji sa građanima, te da su već podneli skoro identičan zahtev kojim su zatražili od Policijske uprave da im dostavi podatke za period od kraja maja do sredine avgusta.

– Čim dobijemo podatke, podelićemo ih sa medijima, jer je veoma važno da u nedostatku funkcionalnih institucija svako u svom domenu posla aktivno prati razvoj situacije, istražuje i na vreme upozori javnost – naglašava Kockar.

Saša Janković, nekadašni predsednički kandidat i predsednik Pokreta slobodnih građana, organizacije koja se kada je 2017. godine bio na njenom čelu takođe bavila porastom prijave boravka u Beogradu pred izbore, poručuje za Danas „da je cela opozicija kada smo to pokrenuli stala iza toga, možda bi do nekih narednih izbora to uspeli da zaustavimo“.

– Ovako, bojim se da do narednih izbora ta praksa neće proći. Trebalo je ranije sa tim krenuti. To je stara priča. Da je na vreme, kada je otkriveno, da su svi stali iza nje, do danas bi možda situacija bila drugačija. Ovako, tek predstoji put da se to promeni, a taj put se ne meri mesecima, već godinama – ukazuje Janković.

Podsetimo, prema podacima koje je PSG 2017. godine izneo, na opštini Vračar je od aprila 2016. do septembra 2017. broj glasača sa 63.655 povećan na 68.631, dok je na Zvezdari porast bio još drastičniji, pa je od marta do septembra 2017. godine broj glasača sa 153.659 skočio na 163.842.

Za ove podatke PSG tadašnji ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović je rekao da su laž. Ministarstvo unutrašnjih poslova tada je odgovorilo na zahtev Danasa da dostavi podatke o broju ljudi koji su promenili prebivalište i prijavili se u Beogradu. Oni su tada tvrdili da je najveći rast birača bio u periodu od 2002. do 2007. godine, dakle u vreme vladi DS i DSS.

Podaci dostavljeni Danasu i drugim medijima, bili su dati po beogradskim opštinama, budući da su u PSG kao opštine sa naglašenim porastom novoupisanih birača istaknute Zvezdara i Vračar.

Raša Nedeljkov, programski direktor CRTA, smatra da je birački spisak već godinama i decenijama moneta za potkusurivanje različitih opozicionih i partija na vlasti. Prema njegovom viđenju, to je odgovornost pre svega Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave koje je nadležno za uređivanje biračkog spiska, koje bi trebalo da bude značajno više transparentno i odlučnije u komunikaciji broja birača u biračkom spisku sa javnosti gde bi se, prema mišljenju Nedeljkova, ovakve zebnje ili sumnje da ima nekakvih manipulacija vrlo brzo ili potvrdile, ili odbacile.

– Ono što mene kao predstavnika organizacije koja se bavi transparentnošću već dugi niz godina obeshrabruje jeste činjenica da Ministarstvo uporno izlazi sa porukom da je birački spisak najažurniji ikada, ali sa druge strane stalno imamo neke nove potencijalne probleme koji se nikada ne rešavaju, već uvek ostaju nekako da lebde, što pre svega ima za posledicu eroziju poverenja građana u institucije, izborni proces i birački spisak. To nije dobro, zato što ljudi nemaju poverenje u izborni proces i birački spisak, a to znači da neće učestvovati u političkom procesu kao što su izbori. Ako ne učestvuju u tom političkom procesu, građani odustaju od svog demokratskog prava i tu imamo jedno „vrzino kolo“ urušavanja demokratije – ocenjuje Nedeljkov.

On se osvrće i na ono što je CRTA uradila i samim tim uticala na međunarodne organizacije svojim istraživanjima zajedno sa drugima, pre svega sa OEBS-om, da jedna od prioritnetnih preporuka OEBS-a bude takozvana revizija biračkog spiska. Nedeljkov objašnjava da to podrazumeva nezavisnu kontrolu sadržaja biračkog spiska.

– Pre dve godine Vlada Srbije, po preporuci ODHIR-a i domaćih posmatračkih organizacija, formira radnu grupu koja bi trebala da po međunarodnoj metodologiji uradi reviziju biračkog spiska. Revizija bi trebala da kaže koliko ima mrtvih u biračkom spisku, koliko duplih unosa, koliko ima birača sa nepotpunim podacima: recimo da fali matični broj, da li ima nekih drugih anomalija. Primera radi, da na nekoj adresi, koja nije soliter, ima više od pretpostavljenog uobičajenog broja birača: recimo, ima pedeset birača u jednoj običnoj porodičnoj kući – obrazlaže Nedeljkov.

On kaže da bi ta rezvizija trebalo da da celoj javnosti odgovore na višedecenijska pitanja, ali da na žalost, Ministarstvo državne uprave koje je matično za birački spisak, do sada nije pokazalo agilnost i beskompromisnu spremnost da do te revizije dođe.

Za razliku od 2017. godine, MUP do zaključenja ovog izdanja nije odgovorio na pitanja naše redakcije da li su istinite tvrdnje iz saopštenja Demokratske stranke da je za samo pet meseci prebivalište u Beogradu prijavilo 28.245 lica, kao i da li je tačna tvrdnja DS-a da se u periodu od 2018. do 2020. godine u Beograd doselilo 11.000 ljudi.

Poziv za proveru

Pokret slobodnih građana koji sada vodi Pavle Grbović, pozvao je u februaru ove godine, građane Srbije da im prijave sve osobe za koje znaju ili sumnjaju da su u biračkom spisku, a ne bi trebalo da imaju biračko pravo, kako bi u Ministarstvu državne uprave proverili po kom osnovu su upisani. Podsetimo, krajem marta ili početkom aprila 2022. je zakonski rok za predsedničke i beogradske izbore, a očekuje se da se tada održe i vanredni parlamentarni, kao rezultat opozicionog bojkota redovnih 2020.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari