Koji je rok za izbor gradonačelnika Beograda? 1Foto: B. C.

Privremeni organ Beograda zakazao je za petak 21. jun u 10 sati konstitutivnu sednicu Skupštine Grada, čime je postavljen i rok za izbor novog gradonačelnika.

Od dana konstituisanja beogradskog parlamenta, prema Zakonu o lokalnim izborima, počinje da teče rok od mesec dana za izbor gradonačelnika i Gradskog veća.

Prema ovim rokovima, ukoliko konstituvna sednica bude završena 21. juna, gradonačelnik glavnog grada treba da bude izabran najkasnije do 21 jula.

Prema zakonu, skupštine opština i gradova smatraju se konstituisanim onda kada su izabrani predsednik i sekretar skupštine, za razliku od Narodne skupštine koja se konstituiše potvrdom dve trećine poslaničkih mandata.

Lokalna skupština mora biti konstituisana u roku od dva meseca od objavljivanja rezultata izbora. U suprotnom, predsednik Narodne skupštine je dužan da u roku od mesec dana od isteka tog roka raspiše nove izbore.

Ova konstitutivna sednica beogradske skupštine sazvana je nakon što je GIK u sredu 19. juna usvojio rešenje o dodeli odborničkih mandata. Sednica je posle ove odluke GIK mogla da bude održana u narednih mesec dana, ali naprednjaci su očigledno požurili sa poslom.

Ukoliko rokovi za konstituisanje gradske Skupštine budu probijeni, ili gradonačelnik i Gradsko veće ne budu izabrani u roku od mesec dana nakon konstitutivne sednice, postoji mogućnost za imenovanje novog Privremenog organa.

Zoran Alimpić, stalni član Gradske izborne komisije, kaže da iako postoji mogućnost za formiranje privremenog organa, smatra da u ovom sazivu to neće biti slučaj uzimajući u obzir da koalicija oko Srpske napredne stranke drži većinu mandata u Skupštini.

Koji je rok za izbor gradonačelnika Beograda? 2
foto N1

– Vladajuća koalicija ima veliku većinu sama i od njih će zavisiti kada će skupština biti konstituisna – ističe.

On podseća da izbor za gradonačelnika i izbor gradskog veća ima dodatan rok od mesec dana i da veruje da će doći do odugovlačenja procesa, jer se više ne radi o međustranačkoj politici, već unutarstranačkoj u oviru SNS, u kojoj predsednik Aleksandar Vučić, prema rečima našeg sagovornika, ima poslednju reč.

– Kao što već znamo, niko nije siguran da će biti gradonačelnik dok Vučić to ne kaže. Oni će na kraju imenovati gradonačelnika i predsednika Skupštine onog koga Vučić izabere i svih 64 odbornika će jednoglasno glasati za to.

Alimpić je rekao da iako se najavljivao ponovni izbor Aleksandra Šapića na ovu poziciju, to prevashodno zavisi od njegovog statusa unutar stranke.

– Mora da se zna ko je glavni. Zato sada Šapić mora da drži pognutu glavu i ćuti po tom pitanju i da sačeka sednicu – pojašnjava.

On podseća da otežavajući faktor za konstituisanje skupštine predstavlja i to što je počela sezona odmora, ali da je disciplina unutar vladajuće koalicije jaka i da niko od njih neće sebi dozvoliti da bude uzrok nepostojanje kvoruma.

– Stav naš, i moj, je jasan. Ovo nije realna slika volje građana. Izbori su bili nepošteni, bilo je izbornih nepravilnosti i izborne krađe, tako da ovim rezultatom ne treba mnogo da se ponose i da se raduju. Vidim da to i ne čine, tako da me ne bi čudilo da i ovaj saziv ne ispuni mandat – kaže naš sagovornik.

Alimpić je podsetio da grad već dugo funkcioniše pod ingerencijama privremenog organa i da bi prioritet trebalo da bude da se Skupština konstituiše u najkraćem mogućem roku.

– Logično bi bilo da se jako žuri da se usvoji pravi budžet i da Skupština počne da fukcioniše normalno, sa izabranim odbornicima, da se grad vodi demokratski. Međutim, videli smo kako je Privremeni organ dosada funkcionisao. Njima je to zapravo mnoog lakše – ističe Alimpć.

Dodaje da je okviri funkcionisanja grada pod Privremenim organom znatno olakšao vladajućoj koaliciji vođenje vlasti u Beogradu izglasavanjem stotina tačaka dnevnog reda bez prave diskusije i rasprave u Skupštini.

– Tako prolaze urbanistički planovi i odluke u nabavkama. Jednoj nedemokratskoj strukturi mnogo više odgovara ovaj vanredni sistem sa privremenim organom i privremenim finansiranjem, nego prava demokratska skupština u kojoj postoji diskusija. Njima je najlakše da što duže rade bez skupštine. Verovatno bi je najradije i ukinuli kad to ne bi bilo neprijatno za njihov međunarodni ugled – pojašnjava.

Podsećamo da je vlast u Beogradu u statusu privremenog organa od 30. oktobra 2023. godine, kada je Aleksandar Šapić mesec dana ranije u septembru podneo ostavku na mestu gradonačelnika Beograda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari