Ljudi u Evropi postaju svesni Zapadnog Balkana 1

Berlinski proces“ predstavlja snažan politički signal i ukazuje na interesovanje koje postoji u Nemačkoj i u Evropi za praćenje političkog i društvenog razvoja na Zapadnom Balkanu.

„S obzirom na to da su u proces vođenja diskusija uključeni različiti akteri iz politike i civilnog društva, mladi ljudi, predstavnici privrede i kulture, radi se na razvoju konkretnih projekata i na njihovom sprovođenju. Dinamika „Berlinskog procesa“, koji je s namerom nastavljen u različitim državama Evrope – u Beču, Parizu – u stanju je da učini da ljudi postanu svesni Zapadnog Balkana. Pri tome su veoma značajni istorijski i kulturni koreni, ali i diskusija o aktuelnim političkim pitanjima koja se mogu rešiti samo zajedničkim zalaganjem u Evropi. Konačno, „Berlinski proces“ predstavlja efikasan instrument koji omogućava da se doživi Evropa, kaže Norbert Bekman-Dirkes, direktor kancelarije Fondacije Konrad Adenauer u Srbiji (KAS).

Govoreći o ulozi KAS-a u Berlinskom procesu, naš sagovornik poručuje da Fondacija Konrad Adenauer podržava ovaj proces i svojim manifestacijama i ponudama prati, na primer, rad novoosnovane omladinske mreže ili Fonda za Zapadni Balkan. „LJudi koji su u stanju da se razumeju izvan granica svojih država i da rade na razvoju zajedničkih inicijativa grade mirnu i uspešnu budućnost u Evropi“, konstatuje Bekman-Dirkes.

Kako gledate na srpsko-albanske sastanke na najvišem nivou, uključujući najnoviji susret premijera Srbije i Albanije?

– Razmena i razgovori na najvišem političkom nivou su važni i veoma mi je drago što se oni održavaju redovno. Na taj način se gradi poverenje, o otvorenim pitanjima može se brzo i efikasno razgovarati i rešenja se mogu naći u direktnom međusobnom odnosu. Do uspešnog razvoja zemalja Zapadnog Balkana može doći samo uz međusobno razumevanje i poznavanje situacije u pojedinačnim zemljama. Stoga razgovori na najvišem nivou predstavljaju važan signal nakon koga slede razgovori i inicijative na sledećim nivoima u različitim oblastima. Ako se uspe da se u tim razgovorima razbiju stereotipi i da se omoguće susreti, onda će to doprineti mirnom razvoju koji je okrenut ka budućnosti što će uticati na dobrobit čitavog regiona.

Šta mislite o saradnji između država Zapadnog Balkana i na koji način ta saradnja može da bude unapređena?

– Saradnja zemalja Zapadnog Balkana, po mom mišljenju, može se u budućnosti razvijati još intenzivnije i dinamičnije. Prekogranične aktivnosti, saradnja u privrednim, kulturnim oblastima kao i u oblastima lokalne politike služe ljudima i pojednostavljuju život. Ali i izvan toga postoje zajednički interesi poput, na primer, prijema u Evropsku uniju i u toj oblasti je regionalna saradnja od koristi za sve. I drugi projekti, poput projekata Fonda za Zapadni Balkan, omladinske inicijative RYCO, koje u značajnoj meri podstiče Vlada Republike Srbije, spadaju u tu grupu i imaju potencijal da doprinesu stabilizaciji i dobrom razvoju regiona Zapadnog Balkana. Sve te inicijative zaslužuju da budu podržane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari