Vučić i Marta Kos: Kritike iza zatvorenih vrata, ali ne i javno? 1foto FoNet/Instagram predsednika Srbije

Kao što se i pretpostavljalo, iako je predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, otišao samo par dana od primene sile nad demontrantima u Beogradu, u Brisel, i tamo imao sastanak sa Martom Kos, komesarkom za proširenje Evropske unije, ona nije objavila nijednu kritičnu reč prema čoveku koji je, jasno je, posle niza ispostavljenih dokaza, ugrozio zdravlje stotina hiljada građanki i građana Srbije, 15. marta.

Sagovornici Danasa, međutim, naglašavaju da to što je Marta Kos objavila na društvenoj mreži X, nakon sastanka, niti ima veze sa onim što je zaista rekla Vućiću, posle niza snimaka i svedočenja o tome kako se ponašao i šta je primenio nad mirnim demonstrantima protiv njegove vlasti 15. marta u Beogradu.

Građanke i građani Srbije, studenti…, koji predvode ove proteste unazad već ćetiri meseca, na protestima ne nose zastave Evropske unije niti se o njoj izjašnjavaju sa stanovišta neophodnih težnji u kontekstu integracija i poštovanja, imajući u vidu saradljivost ključnih evropskih institucija sa režimom Aleksandra Vučića, kao i prećutkivanje na očigledno ugrožavanje osnovnih ljudskih prava sostvenog naroda.

Izuzev predstavnika Evropskog parlamenta koji zaista vrlo oštro i reklo bi se, pravovremeno reaguju na takve slučajeve.

Vučić i Marta Kos: Kritike iza zatvorenih vrata, ali ne i javno? 2
Foto: BETAPHOTO/AMIR HAMZAGIC

„Raste frustracija u EU, jer vlast ne preduzima ništa konstruktivno…“

– Očigledno je da EU i međunarodna zajednica sada pokušavaju da urade što više toga iza zatvorenih vrata, ali da raste frustracija, jer vlast ne preduzima ništa konstruktivno – komentariše za Danas Goran Miletić, direktor Civil Rights Defenders za Evropu.

Izjava komesarke Marte Kos je prilično jasna, iako to možda ne deluje na prvi pogled, dodaje.

– U najkraćem, ona je svojom izjavom ponovila stav EU da se ne mogu šikanirati novinari, aktivisti, mediji i nevladine organizacije, a i da pristup velikom novcu predviđenom planom rasta za Zapadni Balkan, zavisi od poštovanja vrednosti EU kao što je sloboda okupljanja. To je ono što možemo pročitati između redova, budući da nije bilo zvanične izjave kao naprimer povodom hapšenja gradonačelnika Istanbula – naglašava naš sagovornik.

Što se tiče susreta, ističe dalje, izvori u Briselu kažu da je sve je bilo daleko oštrije od formulacije o „konstruktivnom sastanku“, budući da su izveštaji sa protesta, uključujući i poslednje informacije o korišćenju zvučnog topa sada prisutni u svim medijima država članica EU.

– Vlastima ne ide na ruku ni potpuno iracionalno odbijanje da se sastanu sa izvestiocem Evropskog Parlamenta za Srbiju, a ni optužbe da strani donatori plaćaju navodno „rušenje Srbije“. Svima je poznato da je EU najveći donator i da se grantovi odobravaju velikom broju državnih organa i nevladinih organizacija. Zbog toga će EU, a verovatno i mnoge države članice imati oštriji pristup, ali je neizvesno koliko će to imati efekta, budući da već mesecima vlast ne preuzima nikakvu odgovornost za novu realnost, već uporno ponavlja tragi-komičnu tezu o obojenoj revoluciji – napominje naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, reakcija predstavnika vlasti na prve izveštaje o posledicama korišćenja zvučnog topa ili nekog sličnog sredstva je bila neverovatno loša po sve u društvu i pre je ličila na reakciju nekog represivne režima nego na reakciju članice Saveta Evrope.

– Krenulo se od negiranja da takva sredstva Srbija uopšte poseduje i da su sami građani izazvali paniku. Svakih nekoliko sati, javnost je imala prilike da čuje nove izjave koje su uvek bile drugačije od prethodnih, dok se zahvaljujući internetu i pritisku od strane samih građana ispostavilo da nijedna od tih izjava nije bila tačna. Sada imamo i fotografije, snimke i izjave žandarma i ostalo je samo da eventualno dobijemo priznanje nekog ko je učestvovao u ovom napadu na građane. Štagod da je vlast želela da postigne, to svakako nije uspela. Iako ovaj slučaj neće doneti ništa novo, on će biti važan za odnos međunarodne zajednice prema vlastima u narednih sedmicama, a istovremeno će još jednom pokazati svima da institucije ne funkcionišu onako kako bi trebalo – zaključuje Goran Miletić.

Podsetimo, Marta Kos je nakon sastanka sa predsednikom Srbije na društvenoj mreži X objavila da je imala konstruktivan sastanak sa Vučićem, na kojem su bili predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje Gert Jan Kopman i direktor za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove Marko Makovec.

„Razgovarali smo o konkretnim koracima na putu Srbije ka EU i o primeni Plana rasta za Zapadni Balkan i ponovili naša očekivanja o jasnoj orijentaciji Srbije ka EU. Istakla sam da je proširenje proces koji obuhvata celo društvo. To nije moguće bez snažnog civilnog društva i nezavisnih medija. To je najbolji put napred“, navela je Kos.

Vučić i Marta Kos: Kritike iza zatvorenih vrata, ali ne i javno? 3
foto FoNet Aleksandar Barda

„Razumno je očekivati da Brisel uputi neku konkretniju poruku“

– Očekivano je bilo da ova izjava Marte Kos neće naići na oduševljenje građana koji se već mesecima bore za ono što u suštini jesu evropske vrednosti, a protiv onih koji te vrednosti urušavaju – kaže za Danas Sofija Popović, novinarka portala European Western Balkans.

Objava Kos na društvenoj mreži X, dodaje, predstavlja onaj klasičan način na koji Evropska unija komunicira već deceniju unazad.

– Upućene poruke nikako ne odgovaraju političkoj krizi u kojoj se nalazimo tako da je razumno očekivati da Brisel uputi neku konkretniju poruku. Ukoliko se to ne bude desilo, Evropska unija rizikuje da u potpunosti izgubi poverenje građana, koje je već sada značajno poljuljano. Čak ni oni građani koji podržavaju članstvo Srbije u EU ne vide EU kao partnera za suštinsku transformaciju našeg društva, nego kao nekoga ko podržava fingiranje reformi i stvaranje nekog privida napretka Srbije već trinaest godina – kaže naša sagovornica.

Međutim, napominje, kada zvaničnici nakon susreta napišu šturu objavu, bez zajedničke fotografije, u kojoj kažu da je sastanak bio konstruktivan, to se između redova može tumačiti kao da je sastanak bio sve osim prijatan i dobar.

– Kada EU zaista pruža podršku nekom lideru i reformama koje sprovodi neka vlada, dovoljno je da vidite na koji način je Kos opisala sastanak sa albanskim ili crnogorskim zvaničnicima. Rečnik je potpuno drugačiji. Ne treba zaboraviti da sa Srbijom od decembra 2021. godine nije napravljen nikakav formalni napredak na putu ka EU, a o otvaranju novih klastera slušamo samo od srpskih zvaničnika. To isto jasno pokazuje kako EU vidi stanje Srbiji – smatra ona.

Prema rečima Sofije Popović, čini se da je Kos u potpunosti svesna onoga što se u Srbiji dešava.

– Iako je razumljivo da građani žele više i konkretnije, oni koji prate evropske prilike primećuju da je ona od početka svog mandata u mnogo većoj meri kritičnija prema vlastima nego što je to bio njen prethodnik – zaključuje sagovornica Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari