Bivši predsednik Srbije Milan Milutinović vratio se u petak uveče u Beograd iz Haga, gde je oslobođen optužbi za ratne zločine. „Zadovoljan sam što sam se vratio u moju Srbiju i moj Beograd“, kratko je izjavio Milutinovićbrojnim novinarima na aerodromu „Nikola Tesla“. On je rekao da je umoran i da su mu osećanja pomešana i na novinarsku molbu nije želeo da prokomentariše presude ostalim srpskim političkim, vojnim i policijskim zvaničnicima za zločine na Kosovu. „Ne bih se u to upuštao, gnjavio bih vas, a ništa pametno vam ne bih rekao“, kazao je Milutinović.

Međutim, prema nezvaničnom tumačenju, razlog šture izjave i otkazivanje ranije najavljene pres-konferencije je u tome što bivši predsednik Srbije do pravosnažnosti oslobađajuće presude, nema pravo da govori za medije. Milutinović je u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu proveo više od šest godina, od 20. januara 2003. godine. Nije primećeno da je bilo ko od fukcionera SPS-a dočekao Milutnovića na aerodromu. Branko Ružić, predsednik Izvršnog odbora SPS-a rekao je da Milutinović neće moći da računa ni na jednu funkciju u ovoj partiji.

Milutinović neće moći da računa na bilo kakvu aktivnost u Socijalističkoj partiji imajući u obzir njegovo političko angažovanje nakon 5. oktobra 2000 godine, a da li se još oseća članom SPS to on najbolje zna i to je pitanje za njega“, rekao je Ružiću Prokuplju.

Haški tribunal oslobodio je prekjuče Milutinovića krivice za zločine nad kosovskim Albancima 1999, a petorici saoptuženih izrekao je kazne od 15 do 22 godine zatvora zbog učešća u „zajedničkom zločinačkom poduhvatu“. U Srbiji su i juče zabeležene uglavnom negativna reagovanja na visinu kazni Nikoli Šainoviću, Nebojši Pavkoviću, Dragoljubu Ojdaniću, Sretenu Lukiću, Vladimiru Lazareviću, a predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Tribunalom Rasim Ljajić upozorio je da će ova presuda pojačati antihaško raspoloženje.

Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić ocenio je da su presude bivšim državnim, vojnim i policijskim zvaničnicima u Hagu presude pojedincima, a ne državi, i da je važno da je jedini direktni izabranik srpskog naroda, bivši predsednik Srbije Milan Milutinović, oslobođen.On je dodao da krajnju ocenu o presudama treba ostaviti pošto svi osuđenici, kojima je presuda izrečena prekjuče pred Haškim tribunalom, iskoriste pravo žalbe, preneli su sinoćelektronski mediji. Jeremić je ocenio da te presude neće uticati na to da Srbiji 10 godina posle rata na Kosovu i NATO bombardovanja bude „nametnuta bilo kakva kazna za plaćanje bilo čijih grehova, koji nisu bili naplaćeni tada kada je režim Slobodana Miloševića pobeđen nakon bombardovanja“. On je, takođe, dodao da se nada da presude Haškog tribunala neće biti „okidač“ za nova priznanja Kosova.

Srpska napredna stranka ocenila je da će presuda nekadašnjem državnom, vojnom i policijskom vrhu Srbije pred Haškim tribunalom imati dramatične posledice za nastavak pravno-političke borbe Srbije za očuvanje teritorijalnog integriteta. Zamenik predsednika SNS Aleksandar Vučić je na konferenciji za novinare ocenio da je presuda skandalozna i da je političkog, a ne pravnog karaktera.

– Ako su sve te ljude osudili na 96 godina zbog udruženog zločinačkog poduhvata, a odgovornosti je oslobođen nekadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović, to znači da udruženog zločinačkog poduhvata nije bilo i da oni lažu – rekao je Vučić.

Nova Srbija ocenjuje da je presuda Haškog tribunala bivšim državnim i vojnim zvaničnicima Srbije za zločine na Kosovu „sramna i nečasna“. Stranka Velimira Ilića od Vlade traži da od UN zahteva preispitivanje rada Haškog tribunala i dosadašnjih presuda koje su „očigledno na štetu srpskog naroda“.

– Nesumnjivo je da presuda ima poseban značaj za osuđene i oslobođenog, ali je ona i događaj koji je važan za našu budućnost. Zato, uprkos različitim interpretacijama postupaka pred Tribunalom, mi u Srbiji ovu, kao i druge sudske odluke, moramo da tumačimo u svetlu potreba i problema našeg društva, pre svega nedoumica, zabluda i nejasnoća sa kojima je ono suočavano – izjavio je Čedomir Jovanović, lider LDP.

Navodeći da su političari dužni da pomognu građanima u određivanju prema onome što se dešavalo tokom svih ratova, kao i da razreše probleme i izazove kojima smo i danas izloženi, Jovanovićje rekao da je za stavove građana o prekjučerašnjoj presudi, Tribunalu i njegovom učinku, samo delimično zaslužan taj međunarodni sud.

– U mnogo većoj meri za taj nivo poverenja odgovorne su elite, pre svega političke, u samoj Srbiji. Što se LDP tiče, građani više ne smeju da budu žrtve tereta koji nisu dužni da nose. Ovom zemljom upravljaju konkretni ljudi i političke stranke – navodi Jovanović i poziva političare da prestanu da izlažu građane šokovima i mržnji povodom svake presude koja se donese pred Tribunalom.

Potpredsednik Srpske radikalne stranke Dragan Todorović ocenio je juče da je presuda Haškog tribunala „političkom, policijskom i vojnom vrhu Srbije jedan od največih zločina koji će po posledicama biti i najtragičniji za Srbiju“. On je izjavio da su radikali uputili predlog predsednici Skupštine Srbije da se u skladu sa Poslovnikom odredi dan kada će ministri i drugi funkcioneri u Vladi odgovarati na poslanička pitanja o rezultatima i posledicama dosadašnje saradnje Srbije sa Haškim tribunalom.

Karadžići Šešelj se izjašnjavaju o krivici

Izjašnjavanje o krivici bivšeg predsednika RS Radovana Karadžića po navodima izmenjene optužnice zakazano je pred Haškim tribunalom za utorak, 3. mart, saopštio je sud u Hagu. Dopunjena optužnica Karadžića tereti za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te progon, istrebljenje, ubistva i druge zločine nad Muslimanima i Hrvatima 1992-95.

Izjašnjavanje o krivici lidera SRS Vojislava Šešelja po optužnici za nepoštovanje suda zakazano je za 6. mart pred sudijom Haškog tribunala. Tribunal je, krajem januara,optužio Šsešelja za nepoštovanje suda jer je u jednoj od svojih knjiga obelodanio identitet zaštićenih svedoka u procesu koji se protiv njega vodi po optužnici za ratne zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.

Mond: Dat legitimitet bombardovanju

Pariz– Pod naslovom „Za istoriju“, francuski list Mond ocenio je juče da su presude Haškog suda političkim i vojno-policijskim čelnicima režima Slobodana Miloševića „dale legitimitet NATO bombardovanju 1999.“ Srbije, „iako je ta intervencija bila nezakonita sa stanovišta međunarodnog prava, jer je sprovedena izvan okvira UN“. „Mond“ dodaje da je NATO bombardovanje Srbije „ipak bilo opravdano jer je omogućilo da se zaustave zločini“. A to su, dodaje list, citirajući presudu Haškog suda, „zločinački poduhvat s ciljem da se promeni etnička ravnoteža na Kosovu sa 90 odsto albanskog stanovništva“, „sistematska kampanja terora velikih razmera, uključujući ubistva, uništavanja imovine, krađe, seksualno nasilje.“ Zato je, kaže se u uvodniku Monda, presuda Haškog suda „istorijska jer prvi put jasno utvrđuje odgovornost bivšeg režima jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića u tom sukobu“. Beta

KOSAČOV: Rusija će i dalje kritikovati

Moskva– Rusija ne treba da prestane da kritikuje Haški tribunal, bez obzira na to što je za bivšeg predsednika Srbije Milana Milutinovića doneo oslobađajuću presudu, ocenio je juče predsednik Komiteta za međunarodne odnose ruske Državne Dume Konstantin Kosačov. Kosačov je Itar-Tasu kazao da oslobađanjem Milutinovića, Tribunal ne ukida svoje optužbe protiv beogradskih vlasti, a da je njegovo oslobađanje „samo konstatacija toga da kao šef regionalne vlasti nije mogao da odgovara za ono sto se događalo“. On je ocenio da je Haški sud i dalje suviše ispolitizovan i angažovan. „Sud treba da nepristrasno razmatra ponašanje obe strane u konfliktu, kako lidere bivše Jugoslavije, tako i rukovodstva Kosova“, naveo je Kosačov. Beta

Pravo na zaštitu

Prema Zakonu o predsedniku i pojedinim uredbama vlade, Milan Milutinović imaće sva prava kao bivši predsednik Srbije, pored ostalog, na počasni naziv „bivši predsednik Republike“, diplomatski pasoš, doživotno obezbeđenje, da prisustvuje državnim svečanostima u skladu s protokolom. Prema uredbi Vlade o poslovima bezbednosne zaštite, predsednik ima pravno na doživotnu zaštitu, a bezbednosno ga štite MUP, BIA, Vojnobezbednosna agencija i Vojna policija. Zakon o predsedniku propisuje i pravo na kancelariju, službeni automobil sa vozačem, savetnika i sekretara. To pravo ograničeno je „na onoliko vremena koliko je trajao mandat predsednika Republike“, a bivši predsednik može da koristi službeni automobil s vozačem samo da bi obavio posao u svojstvu bivšeg predsednika Republike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari