Mnogi zloupotrebljavaju manjinska prava 1

U Srbiji živi oko 15.000 Grka, a pripadnici ove nacionalne manjine ističu da nemaju probleme zasnovane na etničkoj osnovi.

Imaju svoj nacionalni savet, čuvaju jezik i običaje, žive i rade bez diskriminacije. Mada je reč o malobrojnoj etničkoj zajednici, u Srbiji zvanično postoje dve političke stranke grčke manjine. Na čelu prošle godine osnovane Građanske stranke Grka Srbije (GSGS) nalazi se Vasilios Proveleggios, raniji predsednik Nacionalnog saveta Grka. Na pitanje zašto se odlučio za osnivanje partije, odgovara da je Savet ostavio u dobrim rukama i da je formiranje GSGS „kvalitativan skok i prirodni sled događaja“. „Ono što nismo mogli da postignemo kroz Savet uradićemo kroz stranku, a to je pored veće medijske zastupljenosti, delegiranje i ostvarenje novih i svežih ideja koje su u skladu sa vremenom u kojem živimo“, poručuje.

* Građanska ste stranka nacionalne manjine. Zar se to međusobno ne isključuje?

– Izuzetni odnosi naša dva naroda, kao i skromna brojnost naše manjine daju nam kapacitet i širinu da novim idejama i konkretnim programima privučemo širok spektar građana Srbije. Organizovanje međusobnih poseta omladine, privrednih delegacija kao i ljudi trećeg doba Grčke i Srbije podići će kvalitet života i ojačati konkretnu saradnju „običnih ljudi“.

* Sem jačanja već dobrih veza dva naroda i država, za šta se vaša stranka zalaže?

– Kao što smo naveli u programu naše stranke, opredeljeni smo da radimo na stvarima u kojima možemo da damo nemali doprinos, a koje su trenutno minimalno iskorišćene. Povezivanje privrednika na lokalnom nivou, predstavljanje potencijala Srbije posebno zbog sporazuma koje ima sa Rusijom. Razvijanje turističkih potencijala Srbije, prezentovanje i drugih grčkih predela, pored Halkidikija i Olimpske regije. Razvijanje kulturne saradnje… Iz toga treba da proistekne jače povezivanje opština i gradova koje može da rezultira otvaranju široke perspektive tržišta EU kroz grčke ekonomske kanale.

* Srbija sprema promene seta manjinskih zakona. Neki nacionalni saveti imaju zamerke na predložene izmene. Šta mislite o sadašnjim rešenjima i raspravi o mogućim izmenama?

– Aktivno učestvujemo u diskusiji oko promene zakona koji se tiču manjinskog korpusa, iako smatramo da je zakon koji imamo jako liberalan i daje velike slobode i ovlašćenja nacionalnim manjinama. Jedina stvar koja se nama ne dopada je mogućnost izvrgavanja ruglu ovakvog zakona činjenicom da bukvalno svako u ovoj zemlji može da se izjasni kao pripadnik bilo koje nacionalne manjine i to bez ikakvog osnova, pa nam se dešava da su ljudi jedne godine pripadnici jedne manjine sledeće godine druge i tako unedogled. Država to toleriše i ne reaguje.

* Od 112 zvanično registrovanih stranaka u Srbiji, 65 su manjinske. Kako to tumačite i pošto postoji i Pokret Grka Srbiza, kakav je odnos dve grčke stranke?

– Pokret Grka Srbiza je upravo rezultat anomalije koju sam pomenuo. Nepostojanje regulative koja će sa sigurnošću opredeljivati ljude kao pripadnike određene nacionalne zajednice je i izrodilo ovako nešto i o tome mora javno da se priča. Stranka palanačkog karaktera koja je registrovana verovatno samo za lokalnu upotrebu. Ne poznajemo nijednog pripadnika grčke nacionalne manjine koji zastupa tu opciju.

* Zalažete se da, kao u Grčkoj, glasanje u Srbiji postane obaveza?

– Smatramo da svaki pojedinac pred državom ima prava, ali i obaveze, a ovo je jedna od njih. Kao društvo ne možemo da napredujemo dok se u većoj meri ne uključimo u dešavanja koja direktno utiču na život i budućnost nas i naše dece. GSGS će da ponudi konkretna rešenja za konkretne probleme i iskreno se nadamo da ćemo dobiti podršku za sprovođenje politike jer smo se dosta bavili ideologijama. Vreme je da počnemo da se bavimo životom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari