U iščekivanju sledećeg koraka Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na rešavanju budućeg statusa Kosova i Metohije, Aleksandar Ivanko, portparol Unmika, u intervjuu za Danas objašnjava da Civilnu misiju UN na Kosovu najviše zabrinjavaju politčke posledice odlaganja kosovskog rešenja.

U iščekivanju sledećeg koraka Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na rešavanju budućeg statusa Kosova i Metohije, Aleksandar Ivanko, portparol Unmika, u intervjuu za Danas objašnjava da Civilnu misiju UN na Kosovu najviše zabrinjavaju politčke posledice odlaganja kosovskog rešenja.
– Na Kosovu postoji pregovarački tim „Jedinstva“ kome je Kontakt grupa rekla da će se status finalizovati do kraja 2006. Potom je Ahtisarijev predlog došao u februaru, zatim smo imali posetu delegacije SB u aprilu. Sad smo u julu. Status još nije finalizovan. To kosovsko vođstvo stavlja u veoma tešku situaciju u odnosu na izborno telo. Upravo o tome je govorio šef Unmika Joakim Riker pred SB. U bezbednosnom smislu stanje na KIM i u okruženju je izuzetno stabilno – ocenio je Ivanko.

Unmik nije podređen američkim interesima

Koliko je američki uticaj na rad Unmika i zašto mnogi smatraju da šefovi Misije uglavnom rade ono što odluče njihovi zamenici iz SAD?

– To apsolutno nije tačno. U čelu Unmika imamo zastupljene praktično sve nacije. Zamenik šefa Unmika, gospodin Šuk ima ovlašćenja za određene oblasti i tačno, SAD je značajna za politiku na Kosovu, ali ne zaboravite da oni imaju 4.000 vojnika na terenu. Osim toga Šukovi najbliži savetnici su iz Austrije, Hrvatske i Velike Britanije. Moje iskustvo je da su misije UN uglavnom multietničke i da odluke i delovanje, u principu, nisu podređeni interesima samo jedne zemlje.

Zbog čega bi obaveze sadašnje političke garniture u Prištini prema biračima bile razlog da se na prečac donese odluka o budućem statusu KIM koja bi imala rizične posledice po čitav region?
– Zaboravimo politiku. Pošto još nema statusa, ekonomija ne može da se razvija. U skladu sa potpisanim Memorandumom o razumevanju, Kosovo ima iste obaveze prema MMF kao i svaka druga država, ali ne uživa nikakvu korist od toga. Veliki investitori dolaze i žele da ulažu u, recimo, proizvodnju električne energije, ali kažu da moraju da sačekaju status. Za stanovništvo je frustrirajuće što se stopa nezaposlenosti kreće između 40 i 50 odsto, zapravo niko ne zna tačan procenat nezaposlenih. Dosad smo učinili sve što smo mogli na razvoju ekonomije, ali da bi ona sada napredovala potrebne su finansijske institucije koje će se uključitii tek posle određivanja statusa. Ekonomija će uvek gurati politiku.
Kako kometarišete nedavnu izjavu premijera Kosova Agima Čekua da SB ne treba preozbiljno shvatati i da treba pokazati više hrabrosti u rešavanju statusa KIM?
– Naše mišljenje je da najbolje rešenje za KIM je rezolucija SB UN. Ali, činjenica je da se već neko vreme čeka na tu rezoluciju. Treba imati u vidu da političke elite treba da upravljaju i frustracijama stanovništva.
Koliko je realna mogućnost da dođe do unilateralnih poteza?
– Nadamo se da ih neće biti ni u Prištini, ni u Beogradu. To govorimo i kosovskoj vladi. Zato svi, uključujući Vladu Kosova veruju da je rezolucija u SB najbolje rešenje za Kosovo. Kad pogledate i Čekuove izjave koje je davao ranije i on veruje da je to najbolje rešenje, ali ne može se čekati doveka.
Čeku nije jedini uticajan čovek na KIM. Predsednik Demokratske partije Kosova Hašim Tači traži da se bez obzira na sve, u novembru održe izbori, a istovremeno pojedine američke analitičke agencije tvrde da postoji plan po kojem bi DPK dobila ubedljivu većinu na izborima i na prvoj sednici novog saziva parlamenta bila bi doneta deklaracija o nezavisnosti KIM. Postoji li mogućnost za takvu varijantu?
– Broj jedan – još nije došlo do odluke o izborima. Joakim Riker će se uskoro sresti sa timom „Jedinstva“ da razmotre pitanje izbora. Svaka rasprava po pitanju ishoda izbora sada bi bila malo trčanje pred rudu. Po mom mišljenju, sve te analize su samo analize.
Kakav je trenutni status Unmika? Iz Prištine stižu oprečne informacije, po jednima ste spakovani i spemni za odlazak, po drugima službenicima su ugovori produženi do juna 2008?
– Ahtisarijev predlog predviđa četvoromesečnu tranziciju od Unmika na misiju EU. To nema nikakve veze sa našim ugovorima koji jesu produženi do juna 2008, ali mogu biti prekinuti, čim se misija završi. Naša budućnosti zavisi od SB. Naši šefovi se nalaze u Njujorku i sve ono što SB usvoji, mi ćemo primeniti. Već godinu dana planiramo sa EU i kosovskom vladom da na njih prenesemo jedan deo ovlašćenja. Na EU bi se uglavnom prenela ovlašćenja vezana s vladavinom prava i pravosuđa.
Da li je i na koji način u te planove uključen i zvanični Beograd?
– Beograd nikad nije bio preterano entuzijastičan za saradnju sa Unmikom. Drugo, Kosovo je teritorija pod upravom UN. Na Unmiku je da odluči s kim će raditi na mogućoj tranziciji i da pripremi teren za svaku rezoluciju o konačnom statusu.
Da li je to prejudiciranje odluke o statusu, jer je tranzicija krenula u pravcu koji vodi ka nezavisnosti KIM?
– Ne, zato što jedan od zadataka koji je po Rezoluciji 1244 poveren Unmiku, . jeste da uspostavi održive institucije samouprave na Kosovu. One mogu biti održive jedino ako imaju neka ovlašćenja. U nekim oblastima koje su bile lakše, kao što su kultura i mediji, ovlašćenja smo preneli pre nekoliko godina. Ali nam je za uspostavljanje ministarstava pravde i unutrašnjih poslova trebalo sedam godina, jer to su mnogo teža pitanja.
Izgleda kao da se čini sve da se Kosovo odvoji od matične države?
– Rezolucija1244, Kai Eide i svi drugi kažu da je potrebno određivanje statusa. Sve što je Unmik učinio bilo je da pokušamo da stvorimo sistem koji funkcioniše. To smo učinili. Sada je na međunarodnoj zajednici da odluči šta da učini sa tim sistemom. U Kontakt grupi su veoma jasno rekli da neće biti povratka na situacije od pre juna 1999, tako da je Ahtisarijev predlog označio pravac kuda će se ići. Ahtisari je utrošio više od godinu dana da to ispregovara.
Zašto sistem koji ste stvorili i pre stavova Kontakt grupe nije pravljen da bude primenljiv za svako od mogućih rešenja statusa KIM?
– Takav sistem nije bio moguć. Ne bi funkcionisao.
Zašto je za nastavak pregovora potrebna nova rezolucija, ako ona nije doneta na početku pregovaračkog procesa koji je vodio Marti Ahtisari, nego je on vođen prema postojećoj Rezoluciji 1244?
– To je samo delimično tačno. Ahtisari je imenovan posle dva izveštaja ambasadora Kai Eidea koje je podržao SB. Kai Eide je izričito rekao da je trenutna situacija neodrživa i da je potrebno uspostaviti jasnoću u statusu, tako da je SB bio uključen u sve to. Trenutno, Unmik je primenio sve ono što je mogao po Rezoluciji 1244. Naše je gledište da je Ahtisarijev predlog jedini predlog koji je održiv na Kosovu, ali je na SB da odluči.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari