Nemačka mora da sarađuje sa autokratskim sistemima zbog resursa: Šta još o iskopavanju litijuma u Srbiji misle nemački poslanici? 1Foto: N1

Poslanik nemačkog Bundestaga iz redova partije SPD kancelara Olafa Šolca, Josip Juratović, kazao je za da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić dati litijum, a da nadzor nad vađenjem rude ne može da vrši Nemačka već to treba da rade nezavisne institucije u Srbiji. Juratović, koji je bio veliki kritičar režima u Srbiji, sada kaže da Nemačka i Evropska unija moraju da sarađuju i sa autokratskim sistemima da bi došli do resursa.

Juratović je kazao da je vađenje litijuma u Srbiji stvar racionalnog interesa da se osiguraju resursi za dalji industrijsku razvoj Evropske unije, pre svega automobilske industrije koja ima velikog konkurenta u Kini.

Dodaje da nemački kancelar Olaf Šolc i EU traže mogućnost kako da osiguraju resurse, koje Srbija ima i u kojoj je Kina već aktivna.

„Naš cilj je da se ti resursi osiguraju, ali isto tako da to bude ekološki održivo. Da tu bude jasan nadzor nad tim procesima, tu se nemačka ponudila da bude od pomoći Srbiji i to je razlog zašto je Vučić u Hamburgu, gde će se pričati kako osigurati resurse ekološki održivo i socijalno pravedno“, rekao je poslanik Bundestaga u „Iza vesti“ na N1.

Na podsećanje da je sam bio kritički nastrojen prema vlasti u Srbiji, za koju kaže da je utoritarna, kao i prema institucijama, Jurotivć sada kaže da nadzor nad vađenjem litijuma moraju vršiti iste te institucije uz preduslov da su nezavisne.

„Nadzor moraju vršiti institucije Republike Srbije koje na kraju krajeva, kao što vidimo, nisu slobodne, nezavisne i pod kontrolom parlamenta, već se ima osećaj da su pod kontrolom jednog čoveka koji ima pre svega interes da se održi na vlasti, a misli i na sigurnu budćnost Srbije. Naš interes je da se poštuju ekološki i socijalni standardi, a nadzor mogu vršiti samo institucije, a da bi to radile moraju biti nezavisne“, ponovio je Juratović.

Dodao je da Nemačka može da pomogne pružanjem mehanizama za efikasan nadzor, kao i tome što ima određene zakone, među kojima je i takozvani lančani zakon, a koji se bavi time kakvi proizvodi i resursi dolaze na nemačko tržište.

„Tako će se sankcionisati proizvodnja koja ne podržava ekološko i socijalno poslovanje“, istakao je sagovornik Danice Vučenić.

On tvrdi da put Srbije u Evropsku uniju nije „popločan litijumom“, već da su litijum i razvoj demokratije dva procesa koji se odvijaju paralelno, a da je ekonomska saradnja neophodna bez obzira na stanje demokratije.

„Litijum je čisti ekonomski proces i Nemačka, kao i EU moraju delom da sarađuju sa zemljama koje imaju autokratske režime oko osiguranja resursa, ali Nemačka mora paziti da se poštuju ekološki standardi“, kazao je poslanik Bundestaga.

Upitan da li je predsednik Aleksandar Vučić saveznik Nemačke, gost N1 kaže da je srpski predsednik saveznk više strana.

„Nemačka će strogo pomoć, koju daje za razvoj Srbije, usloviti sa daljim razvojem demokratskih procesa u Srbiji i to je jasno rečeno“, istakao je Juratović.

Napominje da vađenje litijuma neće početi sutra i da dok do toga ne dođe Srbija treba da se razvija u demokratsku zemlju sa institucijama koje će moći nezavisno da nadziru rudarenje.

Nemački poslanik, međutim, napominje da predsednik Vučić neće dobrovoljno dati demokratiju, ali da postoje demorkatske snage u Srbiji koje treba podržati.

„Ako će se litijum iskopavati bolje da se iskopava pod nadzorom i standardima EU nego Kine. Opozicija je u pravu da pre nego što počne iskopavanje moraju se rešiti otvorena pitanja o nadzoru, pod kojim uslovima će se obavljati nadzor, koliko su institucije nezavisne od političkih interesa jednog predsednika. Oozicija nije slepa i ona zna da moramo na neki način osigurati resurse, bitno je samo na koji način i pod kojim uslovima“, istakao je Juratović.

„Vučić će dati taj litijum, da li Evropskoj uniji ili Kini. Na kraju krajeva, to je i pitanje politike Srbije koje momentalno kreira Vučić i zato je bitno da se reši na demokratski način“, kazao je.

ž

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari