Neopravdano slavljenje Barešićevog zločina 1

Otkrivanje spomenika Miru Barešiću, koji je 1971. godine u Švedskoj ubio jugoslovenskog ambasadora Vladimira Rolovića, u Dragama u Hrvatskoj, predstavlja nastavak politike nacionalizma na prostoru bivše Jugoslavije, što podrazumeva pravdanje zločina, ocenjuju sagovornici Danasa iz Hrvatske i Srbije.

Hrvatski istoričar Vjeran Pavlaković smatra da je takav potez „problematičan“, srpska istoričarka Dubravka Stojanović upozorava da to ukazuje na „potpuni gubitak političkih kočnica“, dok Marijana Mirt, dopredsjednica Udruge slobodarskih aktivista iz Hrvatske, poručuje da se tako održava visok nivo međunacionalnih tenzija.

– Smatram da je normalno da vojnici koji su stradali u ratu dobiju pristojni grob i počast, ali problem u ex-YU državama, naravno, ne samo u Hrvatskoj, jeste što se, bez obzira na pozivanje na ljudska prava i univerzalno poštivanje žrtava, ako je neko počinio zločine u ime „države“ ili za „domovinu“, ti zločini opravdavaju. To možemo vidjeti i s rehabilitacijom ustaše ili četnika, ili pojedinaca iz ratova devedesetih, u Hrvatskoj konkretno, Mirko Norac ili Dario Kordić, koji su osuđeni zbog teških zločina, ali još uvijek se smatraju herojima jer su se borili za taj koncept domovine, kaže za Danas Vjeran Pavlaković.

Pavlaković ističe da „druga strana“, bez obzira na njihove motivacije, te pojedince, uvek prikazuje kao „monstruozne zločince“, iako su, u stvari, vrlo slični pojedincima iz njihovih redova.

– Tu mislim da nacionalizam ima jaku veliku ulogu, jer opravdava stvari koje bi univerzalno bile neprihvatljive i onemogućava empatiju prema „drugoj strani“. Zato mislim da je glorificiranje Barešića i opravdavanje nasilja problematično. Ako ćemo osuditi način na koji je UDBA ubijala emigrante, onda trebamo također osuditi osobe koje su bile spremne ubijati nevine ljude, kao u slučaju ubistva jugoslavenskog veleposlanika. Zločin u ime Hrvatske, Srbije, Jugoslavije ili neke druge države je još uvijek zločin i naša društva ne bi trebala to slaviti, nego slaviti suradnju, toleranciju, mir i izgradnju pravednog društva, zaključuje ovaj istoričar.

Dubravka Stojanović konstatuje za Danas da je podizanje spomenika Barešiću krajnje zabrinjavajuće.

– To ukazuje na potpuni gubitak političkih kočnica, dezorijentaciju na skali vrednosti i podršku zločinima. Takve stvari bi u uređenoj i evropskoj državi morale biti zabranjene, naglašava naša sagovornica.

Upitana kako ocenjuje retoriku srpskih zvaničnika povodom podizanja tog spomenika i rehabilitacije kardinala Stepinca, uključujući gotovo svakodnevno slanje protestnih nota Zagrebu, Dubravka Stojanović navodi „šta drugo da rade? Da se bave ozbiljnim problemima? Ne – istorija je idealan prostor za nastavak rata drugim sredstvima“.

Marijana Mirt kaže za Danas da je ubistvo koje je počinio Miro Barešić imalo klasni aspekt, mogli bismo govoriti o borcu za slobodu, no kako je motiv i pozadina bilo „sljedbeništvo ultranacionalističkog genocidnog režima, treba jasno reći da je to bilo ubojstvo iz mržnje“.

– Podizanje spomenika i svečano „otvaranje“, kojem su prisustvovale mnoge javne osobe, jeste nastavak izgradnje i potenciranja nacionalističkih mitova. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo – loše ekonomsko stanje i preklapanje geostrateških interesa svjetskih velesila, elite potenciranjem nacionalizma održavaju visoki nivo međunacionalnih tenzija kako bi ih uvijek mogle iskoristiti za provedbu svojih nečasnih radnji, smatra Mirt.

Ceremoniji otkrivanja spomenika Miru Barešiću, koja je održana u nedelju uveče u njegovom rodnom mestu, prisustvovala su i dva ministra u tehničkoj Vladi Hrvatske, Zlatko Hasanbegović i Tomo Medved, te general Ante Gotovina. Spomenik je izradio akademski vajar Ivan Kujundžić, otvorili su ga članovi porodice Mira Barešića, a blagoslovio ga je penzionisani nadbiskup ličko-senjski Mile Bogović.

– Miro Barešić je jedan od najvećih hrvatskih domoljuba čije delo i žrtvu moramo poštovati. Godinama se u iseljeništvu i u Domovinskom ratu borio za slobodnu i samostalnu Hrvatsku i nikad nije odustao od svoje ideje iako je godinama osećao nepravdu koja se sustavno nanosila Hrvatima. Kao i mnogi drugi iseljenici koji su bili spremni dati živote za Hrvatsku, bio je ‘branitelj pre branitelja. „Vratio se iz Paragvaja iako je znao da su u Hrvatskoj i ljudi koji su ga proganjali, ali je učestvovao u Domovinskom ratu i dočekao ostvarenje svoga sna. Hvala ti, Miro, za samostalnu, suverenu i slobodnu Hrvatsku“, rekao je ministar Tomo Medved. On je prisutne pozvao da se Barešića sećaju „kao hrvatskog branitelja i domoljuba koji je bio junak Domovinskog rata i simbol borbe za slobodu“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari