Beč, Beograd – U zgradi Ministarstva inostranih poslova Austrije u Beču juče je održana treća runda u novoj fazi pregovora Beograda i Prištine o budućem statusu Kosova i Metohije, u kojoj posreduje trojka Kontakt grupe. Na nedavni predlog posredničke trojke od 14 tačaka za dalji nastavak pregovora Beograd je juče uzvratio svojim dokumentom koji takođe ima 14 tačaka.

Beč, Beograd – U zgradi Ministarstva inostranih poslova Austrije u Beču juče je održana treća runda u novoj fazi pregovora Beograda i Prištine o budućem statusu Kosova i Metohije, u kojoj posreduje trojka Kontakt grupe. Na nedavni predlog posredničke trojke od 14 tačaka za dalji nastavak pregovora Beograd je juče uzvratio svojim dokumentom koji takođe ima 14 tačaka. Prelog Beograda za dalji nastavak pregovora, baziran na beogradskoj pregovaračkoj platformi i stavovima iznetim krajem septembra u Njujorku, između ostalog, precizira da je tema pregovora budući status Pokrajine i predviđa da se sve tri strane obavežu da će se uzdržati od bilo kakvih jednostranih poteza.

Vizner najavljuje odluke u januaru

Priština – Predstavnik SAD u posredničkoj trojci Kontakt grupe Frenk Vizner rekao je ambasadorima EU, na sastanku u UN, da će se važne odluke o statusu Kosova donositi u januaru, objavio je juče prištinski list na albanskom jeziku Koha ditore. Pozivajući se na diplomatske izvore iz EU, list tvrdi da je Vizner najavio da, ukoliko pregovori o Kosovu koji se vode uz posredovanje „trojke“ ne daju rezultate, treba sprovesti plan Martija Ahtisarija za nadgledanu nezavisnost Kosova

Glavna primedba Beograda, prema rečima Slobodana Samardžića, ministra za KIM u Vladi Srbije, odnosi se na činjenicu da se u dokumentu „trojke“ ne pominje Rezolucija 1244 SB UN, kao ni međunarodnopravni kontekst tih pregovora. Samardžić kaže da je „trojka“ u razgovoru sa delegacijom Beograda ponovila da sve ostaje u okviru Rezolucije 1244.
– Mi zahtevamo da se to nađe u dokumentu, jer glavno je ne lutati, ne izmestiti glavnu temu razgovora na neku novu, na odnose Beograda i Prištine koji bi se odvijali u nekom pravnom vakuumu, u nekom nejasnom stanju – prenose agencije Samardžićevu izjavu.
On je naveo i da je sastanak s „trojkom“ produžen jer se Beograd ne slaže po mnogim pitanjima koja su navedena u dokumentu pregovarača.
Posrednička trojka juče je najpre odvojeno razgovarala sa obe delegacije o 14 tačaka, koje su posrednici predložili za nastavak pregovora. Potom je održan direktan susret delegacija Beograda i Prištine, na kome je, prema najavama, nastavljena rasprava o statusu KIM i o dokumentu „trojke“.
Delegaciju Beograda predvodili su ministri za KIM i spoljnih poslova Slobodan Samardžić i Vuk Jeremić, a prištinski pregovarački tim predsednik i premijer Kosova Fatmir Sejdiu i Agim Čeku.
Vuk Jeremić je posle sastanka s posredničkom trojkom kazao da pregovori ulaze u „apsolutno presudnu fazu“, prenosi FONET. Jeremić objašnjava da je ton sada ozbiljan, razgovara se o implikacijama na pregovarački proces, u slučaju postizanja, odnosno nepostizanja minimalne saglasnosti.
Povodom stava „trojke“ da Beograd više neće vladati KIM, Jeremić je ponovio da Beograd želi da zadrži suverenitet zemlje, dok je Samardžić pojasnio da su „spoljna politika i kontrola granica minimum ovlašćenja na kojima Beograd insistira što se tiče budućeg statusa KIM.
Skender Hiseni, portparol pregovaračkog tima Prištine, izjavio je posle susreta s „trojkom“ da su u dokumentu posrednika od 14 tačaka, većim delom sadržani stavovi Prištine. Hiseni tvrdi da su ti stavovi navedeni u međudržavnom ugovoru koji bi trebalo da reguliše odnose Beograda i Prištine kao dve nezavisne države.
Prema Hisenijevim rečima, zvanična Priština želi da Kosovo bude nezavisno, sa stolicom u UN, jer je to nešto o čemu se ne pregovara.
Hašim Tači, predsednik Demokratske partije Kosova, izjavio je juče da je 10. decembar rok za sastanke Beograda i Prištine i da je posle toga vreme odluke za nezavisnost Kosova i kvalitativno priznanje međunarodne zajednice. Tači kaže da su u dokumentu „trojke“ sadržane poznate tačke na kojima treba da se radi sa svim zajednicama na Kosovu i u budućim odnosima sa svim susedima. On je objasnio i da je, osim o predlogu „trojke“, s posrednicima razgovarano i o dnevnom redu budućih sastanaka.
Uoči jučerašnjih pregovora Volfgang Išinger, predstavnik EU u posredničkoj trojci, izjavio je da je „trojka“ sa dokumentom od 14 tačaka preuzela inicijativu kako bi se ušlo u novu fazu pregovora. Išinger tvrdi da je dosad „učinjen veliki napredak – od faze kada su se na pregovorima čule samo parole, do sadašnjih suštinskih razgovora“.
On je podsetio da se posle 10. decembra završava mandat „trojke“ i da je njen zadatak da tog datuma podnese izveštaj. Upitan šta će biti ako ne bude dogovora do 10. decembra, Išinger je rekao da „trojka“ onda može da ide na godišnji odmor, a da proces preuzima Kontakt grupa.
– Nisam frustriran, jer nijedna strana nije blokirala pregovore. Verovatnoća da se uz posredovanje ‘trojke’ postigne dogovor manja je od one da neće biti rešenja – kaže Išinger.
U izveštajima s lica mesta ističe se da je Išinger pred početak jučerašnjih pregovora razgovarao samo s novinarima agencija AP, Rojters, AFP i APA, dok ostalim novinarima nije bilo omogućeno da uđu na početak pregovora.
Povodom nastavka pregovora, Stiven Vordsvort, ambasador Velike Britanije u Srbiji, izjavio je juče za RTS da „postoji napredak i da bi posrednička trojka trebalo da razmotri da li je moguće naći kompromisno rešenje između nezavisnosti i autonomije Kosova“. Vordsvort smatra da je potrebno razmotriti suštinu, a ne samo nazive, jer nezavisnost, kao i autonomija, znače vođenje sopstvenih poslova.
Robert Entoni Bradke, ambasador SAD u Hrvatskoj, smatra da međunarodna zajednica ne sme odustati od traženja rešenja za status Kosova i da treba insistirati na donošenju obostrano prihvatljivog rešenja. Bradke je za jučerašnji riječki Novi list izjavio da bi „sve strane do 10. decembra, za kada je postavljen rok, trebalo da se jako potrude oko dogovora, jer ako do tada ne bude pronađeno zajedničko rešenje, nastavlja se sa Ahtisarijevim planom“. On je demantovao tvrdnje pojedinih medija u Hrvatskoj da je velika vojna vežba NATO, održana početkom oktobra na Jadranu, bila svojevrsno upozorenje Srbiji i Kosovu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari