Novi uslov Zagreba kulturno blago?

Zeleno svetlo nije dato zbog zahteva u vezi sa povratkom kulturnog blaga u Hrvatsku i obrazovanja predstavnika njihove nacionalne manjine u Srbiji, kažu za Danas nezvanično izvori bliski Briselu, komentarišući izjavu premijera Aleksandra Vučića da će EU do kraja godine otvoriti Srbiji poglavlje 5 (javne nabavke), „a za poglavlja 25 i 26 nisu sigurni, ako još nešto mogu da dobiju od Srbije, dobiće“.

„Tu je reč o delu onoga što želi Hrvatska, kao i o tome šta još Srbija može da uradi u odnosima sa Prištinom“, rekao je Vučić.

Pored tvrdnji o mogućim zahtevima u vezi sa obrazovanjem i kulturnim blagom, poznavaoci prilika u EU ističu da će „po svoj prilici, Hrvatska ostati pri zahtevu da Srbija pre članstva u Uniji ukine zakon o univerzalnoj jurisdikciji“, zbog čega je mesecima kočila otvaranje poglavlja 23 i 24 za Srbiju.

Prema rečima naših sagovornika, pitanje povratka kulturnog blaga u Evropskom parlamentu pre nekoliko godina pokrenuli su hrvatski poslanici Tonino Picula i Dubravka Šuica, koji su ocenili da bi povraćaj preostalih dragocenosti trebalo da bude jedan od uslova za ulazak Srbije u EU. Iako je najveći deo predmeta duhovne i svetovne baštine, sklonjenih neposredno pre ili u toku ratnih dejstava iz Hrvatske u velike nacionalne kulturne institucije u Srbiji, vraćen, to nije zadovoljilo hrvatske poslanike. Kako se navodi na pojedinim portalima, povraćaj kulturnih dobara u Hrvatsku regulisan je i Protokolom potpisanim marta 2012. u Zagrebu. U okviru ovog protokola nalazi se i spisak sa podacima o 1.065 predmeta koji su tema povraćaja.

Što se tiče obrazovanja pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, na sajtu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske navodi se da je „za sada hrvatski jezik u službenoj upotrebi u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine, u službenoj upotrebi je i u općini Subotica.“

„Većina Hrvata ne govori hrvatskim jezikom, a jedino se u ruralnim sredinama (salašima) govori dijalekt hrvatskog jezika, bunjevačka i šokačka ikavica. Hrvatski jezik govore uglavnom svećenici, koji su većinom školovani u Hrvatskoj i koji su u najtežim vremenima odigrali ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta. Natpisi i kada jesu trojezični (ili višejezični), uglavnom to biva na srpskom jeziku na ćirilici, na srpskom na latinici te na mađarskom ili ostalim jezicima. Evidentna je opstrukcija lokalnih vlasti o nesprovođenju pokrajinske skupštinske odluke o uvođenju hrvatskog jezika u pojedina naselja i to u mjestu Sot (40 odsto hrvatskog stanovništva), u općini Šid“, ocenjuje se na tom portalu.

I podrška Nemačke

Premijer Vučić je juče u parlamentu poručio da će Nemačka podržati otvaranje tri poglavlja u pregovorima Srbije sa EU do kraja ovog meseca. On je istakao da je „upravo obavešten o tome“.