Po prvi put je postignut konsenzus unutar EU po pitanju vizne liberalizacije za zemlje Zapadnog Balkana i to je od danas formalna politika Unije. Ona će podržati ukidanje viza do kraja ove godine za one zemlje koje bude preporučila Evropska komisija (EK).

Znajući da je EK prošle nedelje na sastanku s našim ekspertima naznačila da će preporučiti do kraja jula zemljama članicama da tri zemlje dobiju beli šengen ove godine, a to su Srbija, Crna Gora i Makedonija, možemo da kažemo da je danas postignut politički konsenzus za ukidanje viza za naše građane do kraja 2009 – ističe u razgovoru za Danas vicepremijer Božidar Đelić, koji je bio na čelu srpske delegacije na zasedanju saveta ministara spoljnih poslova EU, juče u Luksemburgu.

Đelić ipak upozorava da „nema mesta za opuštanje, jer pred nama je još dosta tehničkog posla“.

– Veoma je važno da ne postoji više nikakav politički uslov, niti postoji bilo kakva potreba da se gradi novi politički konsenzus unutar EU oko dodeljivanja belog šengena građanima do kraja godine. Na nama je da rešimo preostala tehnička pitanja, a Srbija je više puta pokazala da je uvek u stanju da reši takve probleme. Ako me pitate oko izdavanja pasoša za građane na Kosovu i Metohiji, ono što je veoma jasno sada to je da nema nikakvog političkog uslovljavanja oko tog pitanja, nego će se tražiti tehničko rešenje koje će biti prihvatljivo za sve. I mi, naravno, uveliko radimo na tom pitanju – navodi Đelić.

Sagovornik Danasa naglašava da je ptanje belog šengena ujedno pitanje daljih reformi srpske administracije, jačanje kontrole granica, sprovođenje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, pitanje upravljanja migracijama. Reč je o pitanjima koja će biti važna i posle ulaska Srbije na belu šengensku listu.

Druga tema zasedanja evropskih šefova diplomatija je Prelazni trgovinski sporazum između Srbije i EU. Ono što je Danas najavljivao rethodnih dana, moglo bi da postane realnost.

– Na predlog češkog predsedništva EU, haški tužilac Serž Bramerc je izneo izveštaj o Srbiji koji je ranije predstavio Ujedinjenim nacijama i nije doneo nijedan novi element. Potom je usledila veoma jezgrovita diskusija koja je trajala više od dva sata i, što je izuzetno važno, prvi put je holandska delegacija predložila da delimično promeni sopstveni stav oko pitanja Prelaznog sporazuma, time što je predložila da se primeni deo tog sporazuma, ne ceo, ali jedan deo. Dvadeset pet delegacija EU, dakle izuzev Holandije i Belgije, smatra da to nije dovoljan pomak i one su ostale na stanovištu da je došlo vreme da se primeni ceo Trrgovinski sporazum na našu zemlju. Ono što je ne manje važno jeste da su se svi saglasili da to pitanje, pošto nije došlo do konsenzusa, bude razmatrano na predstojećem samitu Evropske unije, 18. i 19. juna u Briselu. To pitanje je sada eskaliralo do nivoa šefova država i vlada EU – naglašava Božidar Đelić za Danas.

Vicepremijer zadužen za evropske integracije razgovarao je juče u Luksemburgu i s predsednikom Evropske investicione banke (EIB) Filipom Mejstatom

– EIB je spremna da Srbiji odobri 600 miliona evra za izgradnju Koridora 10, takođe 350 miliona evra za podršku malim i srednjim preduzećima i 150 miliona evra za obnovu i nove tehnološke projekte u Srbiji. Deo sredstava za mala i srednja preduzeća bio bi izdvojen i za prevazilaženje finansijske i ekonomske krize srpskih medija, i to 10 milona za štampane, a 20-30 miliona za elektronske medije – kaže Đelić.

Mejstat je saglasan, ističe Đelić, da se dve rate od po 300 miliona evra odvoje za Koridor 10 od Leskovca do Preševa i Niša do Dimitrovgrada. Za podršku malim i srednjim preduzećima u Srbiji bi se odobrili takođe veoma povoljni krediti od ukupno 700 miliona evra. Od toga će EIB dati 350 miliona evra, a komercijalne banke još toliku svotu. Đelić je predstavio predsedniku EIB Mejstatu plan srpske vlade za razvoj visokog obrazovanja i nauke u kojem se računa na ulaganja EIB od 150 miliona evra. U tom planu je dvanaestak projekata za obnovu postojeće infrastrukture, kao i izgradnju kampusa za biotehnologiju, pospešenje stanja na tehničkim fakultetima, za nove projekte, poput infrastrukture za Petnicu i izgradnje novog kampusa za matematičku gimnaziju.

Što se tiče medija, Đelić je objasnio da su oni „ pogođeni ekonomskom krizom kao i svi drugi sektori, da mediji jesu industrija, ali su i pretpostavka demokratije i zato sve demokratske vlade u Evropi pa i srpska, traže načine da podrže medije“.

– Naš odgovor će biti sadržan u sklopu mera koje će srpska vlada usvojiti ove ili sledeće nedelje – dodao je Đelić, rekavši da je on predložio da deo sredstava za mala i srednja preduzeća bude namenjen finansijskoj pomoći medijima.

Krediti EIB se, podvukao je on mogu odobriti na razdoblje do petnaest godine, s počekom od pet godina, s kamatom od 3 i po do 4 i po godišnje. „To je veoma povoljno i povoljnije od onih uslova koje su mediji imali kod poslovnih banaka. Poslovne banke bi time refinansirale obaveze medija kroz kreditnu liniju“.

Ukidanje viza podržala i Belgija

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić potpisao je u Briselu s belgijskim kolegom Gvidom de Potom i ministarkom za migracije i azil Anemi Turteblom Memorandum o razumevanju, kao prvi međudržavni sporazum dve zemlje posle niza godina. „Ono što je za nas veoma bitno je da i Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za azil i migracije Belgije apsolutno podržavaju ukidanje viza za građane Srbije i nude veoma konkretnu pomoć u narednim mesecima u ispunjenju preostalih kriterijuma za potpuno prelaženje Mape puta ka viznoj liberalizaciji“, rekao je Dačić posle sastanka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari