Odnosi Beograda i Sarajeva sve će se više poboljšavati

Predsednik Boris Tadić je pokazao dobru volju za što brže rešavanje otvorenih pitanja, a mislim da dobra volja postoji i u BiH. U tom smislu, hapšenje Ratka Mladića je veliki korak napred, iako je do njega došlo pre svega zbog interesa Srbije – ocenjuje u razgovoru za Danas predsednik Američko-bosanske fondacije Saša Toperić, verovatno najvažniji lobista BiH u Sjedinjenim Državama i jedan od najzaslužnijih za to što je Bosna postala nestalna članica Saveta bezbednosti UN. ABF je prošle sedmice u Sarajevu, zajedno sa Centrom za transatlantske odnose (SAD), organizovala međunarodnu konferenciju „Zapadni Balkan: Napredak, stagnacija ili regresija“, koja je u bosanskim medijima opisivana kao „jedan od najvažnijih skupova u BiH od Dejtonskog sporazuma“.

Za početak, molim vas za neku reč o Američko-bosanskoj fondaciji?

– Cilj ABF je doprinos jačanju čvrstih veza između BiH i Sjedinjenih Država. Organizirali smo koncerte, izložbe, konferencije, akademske posjete, kako delegacija iz BiH tako i delegacija iz SAD koje su dolazile u BiH. Ako obratite pažnju, vidjet ćete da smo uvijek vodili računa o zastupljenosti sva tri naroda u BiH u našim programima, ne samo zato što je to „Dejtonski ispravno“ nego što raznolikost u BiH predstavlja istinsko bogatstvo naše zemlje, a ne nešto suprotno.

Kakve su zapravo vaše aktivnosti u SAD? Međunarodno ste priznati pijanista, koji se uključio u visoku politiku. Da li je ispravno reći da ste lobista BiH u Americi i UN?

– Ne bih rekao da sam se uključio u visoku politiku. Ako se promocija svoje zemlje zove lobiranjem, onda u redu, nemam problema s tim nazivom. Možete me onda i zvati poslovnim konsultantom jer se bavim i time. Uvjeren sam da znate da nisam jedini pijanista na svijetu koji je bio diplomata, vodi fondaciju, a bavi se i biznisom. Dapače, trend globalizacije u svijetu sve više i više izbacuje umjetnike koji se bave paralelno ovim stvarima.

Kakva je bila vaša uloga u lobiranju da BiH postane nestalna članica Saveta bezbednosti UN?

– Radio sam promociju BiH u UN-u. Kao što znate, zemlje članice UN organiziraju razne programe u Njujorku, u cilju predstavljanja svoje zemlje, bilo da se kandidiraju za članicu u Vijeću sigurnosti, bilo za članstvo u nekoj drugoj UN-ovoj organizaciji. U UN-u svaki dan ima neki događaj koji organizira neka zemlja članica.

Ko i kako od Bosne može da napravi državu koja funkcioniše, koja napreduje ka EU i NATO i ekonomski je prosperitetna?

– Samo snage u BiH, mi sami. Naravno, konstruktivna podrška susjednih zemalja je značajna, kao i podrška međunarodne zajednice, ali na kraju, mi sami moramo prevazići antagonizme i konačno shvatiti da nam je budućnost zajednička. Bilo bi dobro da naš poznati balkanski moto: „Da bog da da mom susjedu sve izgori, pa makar i meni izgorilo“ zamijenimo sa „Da bog da da mom susjedu bude dobro, bit će i meni“.

Šta mislite o uticaju Srbije na prilike u BiH?

– Prije svega, mislim da treba primijetiti da je dijalog u regiji bolji, sve češći, i to je svakako pozitivno. Mislim da svaka prilika regionalnog dijaloga na svim nivoima, od najvišeg, državnog, do akademskog, kulturnog, obrazovnog, te dijaloga nevladinih regionalnih organizacija, vrijedi mnogo. Moramo svi više razgovarati. Veliki je pomak naprijed uhićenje Ratka Mladića, bez obzira na to što je do njega došlo zbog interesa Srbije, a ne zato što se on uistinu htio isporučiti Hagu. Mislim da će se odnosi Srbije sa BiH, ma kako se to shvatilo, i ma koliko to bilo kompleksno pitanje, sve više poboljšavati. To će se desiti i zbog same činjenice da se u setu uslova, koji je Srbiji postavljen za dobijanje statusa kandidata za prijem u EU i koji će značajno doprinijeti i ubrzati rješavanje mnogih pitanja koja se danas postavljaju pred nju, nalazi i reguliranje odnosa sa susjednim zemljama, pa i sa BiH. Mislim da je predsjednik Boris Tadić pokazao dobru volju za što brže rješavanje otvorenih pitanja, a mislim da dobra volja postoji i u BiH.

Kako biste opisali ulogu Milorada Dodika u BiH?

– Nesporno je da g. Dodik ima velikog uticaja na sva dešavanja u BiH kao vodeća ličnost jednog od entiteta u državi. Danas, kada se sva politička dešavanja u BiH sagledavaju kroz prizmu nacionalnih interesa, on zastupa interese političke jedinice kojoj je na čelu na način koji smatra najpodesnijim. Nemam tako detaljna saznanja o dnevnoj politici u BiH da bih sad i ovdje dao neki meritorni stav, ali mislim i nadam se da i Federaciju i Republiku Srpsku vode – odnosno, vodiće, kada se svi politički organi u potpunosti konstituiraju – razumni ljudi, koji će znati da prepoznaju zajedničke interese u političkom pejzažu na koji ih Dejtonski sporazum obavezuje.

Razgovarali ste s Dodikom. Kakvo ste mišljenje stekli o njemu?

– Nismo imali prilike za duži i detaljni razgovor. Po njegovim komentarima bih zaključio da je veoma svjestan složene situacije u zemlji i regionu, i da bi bio spreman za dijalog o svim pitanjima koja se pred njega postavljaju.

Lična karta

Saša Toperić (1972, Sarajevo) međunarodno je poznati pijanista, koji je nastupao u najpoznatijim koncertnim dvorana širom sveta, od SAD i Južne Amerike, preko Evrope, Afrike i Izraela do Japana. Za vreme rata u BiH preselio se u Jerusalim, a poslednjih desetak godina živi u Njujorku. Stekao je doktorat iz muzike, kao i više počasnih titula, između ostalog je Umetnik za mir Uneska. Kao predstavnik BiH, obavljao je više diplomatskih dužnosti. Bio je savetnik ambasadora BiH u UN (2002-2003), specijalni izaslanik Predsedništva BiH u SAD (2003-2007) i savetnik u Stalnoj misiji BiH u UN (2009-2010). Osnivač je i predsednik Američko-bosanske fondacije (www.abf.ba), u čijem su Savetodavnom odboru, između ostalih, Pedi Ešdaun, Džon Mekejn i Eli Vizel, a blisko je sarađivao i s Ričardom Holbrukom.