Relaksacija odnosa bez konkretnih rezultata 1Foto: EPA-EFE/ ALEXANDER ZEMLIANICHENKO POOL

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i trojica članova Predsedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović sastaće se 6. ili 7. marta u Mostaru.

To je prvi najavio predsedajući Predsedništva BiH Dragan Čović, a Danas je juče dobio potvrdu da će predsednici Hrvatske i Srbije učestvovati na ovom sastanku u utorak i sredu sledeće nedelje.

Kako nezvanično saznajemo, pitanje granica između Srbije i BiH biće u fokusu sastanka, uprkos izrazitom neslaganju između predsednika Srbije i bošnjačkog člana Predsedništva BiH po tom pitanju. A imajući u vidu nedavne izjave hrvatskog člana Predsedništva BiH o tome da je stvaranje trećeg (hrvatskog) entiteta u BiH i dalje „realna mogućnost“, izvesno je da sastanak najviših zvaničnika Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine neće biti relaksiran. Uprkos tome, Dragan Čović je, najavljujući trilateralu u Mostaru rekao da će „insistirati da mi susedi imamo maksimalno dobre odnose“. „Posebno mi je drago zbog svega što se događa poslednje vreme i bez obzira koliko bile teške teme i teških reči, to je način kako ćemo te stvari rešavati i okrenuti se ka budućnosti“, rekao je Čović. On je dodao da je strateški interes Hrvata u BiH, kao najmalobrojnijeg naroda, stabilnost i sistemski rad jer, kako je rekao, sve drugo dovodi do toga da najmalobrojniji u najvećem dijelu funkcionisanja BiH ispaštaju.

Prema rečima Aleksandra Popova, direktora Centra za regionalizam, sastanci ovakvog formata izvesno relaksiraju odnose, ali ne bi trebalo očekivati ništa epohalno kao rezultat.

– U svakom slučaju, korisno je što se oni sastaju, ali i hrvatska predsednica i predsednik Srbije daleko bi konstruktivniju stvar uradili ukoliko bi Hrvatska prestala da se zalaže za treći entitet, a Srbija prestala da podupire Dodikove destruktivne izjave i poteze i od njih se energičnije ogradila. Na taj način i potezima koji bi išli u pravcu konsolidacije BiH oni bi se sasvim konkretno pokazali kao korektni susedi i potpisnici Dejtonskog sporazuma. Tako bi doprinoseći BiH doprinosili i stabilnosti regiona u celini, ali da bi se oprobali u toj ulozi morali bi ne samo deklarativno nego i suštinski unaprediti odnose između Srbije i Hrvatske – zaključuje Popov za Danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari