RSE: Redak momenat u Srbiji - proruska desnica kritikuje Moskvu zbog stava prema protestima 1Protest podrške Rusiji, Beograd Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Radio Slobodna Evropa (RSE) piše da je kritika zvanične Moskve iz redova proruske desnice i ekstremnih desničara u Srbiji posle protesta protiv iskopavanja litijuma redak momenat na političkoj sceni.

„Među njima su desničarska partija Dveri, ultradesničarska grupa ‘Narodna patrola’, ali i Mladen Obradović, nekadašnji vođa zabranjene klerofašističke organizacije ‘Obraz’ „, navodi RSE i podseća da su svi oni nekada bili organizatori ili učestvovali na protestima podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Dalje se kaže da oni u Moskvi vide saveznika na međunarodnoj sceni u osporavanju nezavisnosti Kosova i zalažu za savez sa Rusijom umesto puta ka članstvu u Evopskoj uniji.

Danas, kao jedni od učesnika demonstracija protiv iskopavanja litijuma koji se nedeljama održavaju širom Srbije, nisu sa odobravanjem dočekali stav Moskve koja smatra da su protesti „pokušaj da se politička situacija u Srbiji destabilizuje“.

Zamerili su Rusiji da „staje na stranu vlasti“ koju predvodi Srpska napredna stranka i da je to „u suprotnosti sa srpskim interesima“, prenosi RSE.

Iz Dveri je tim povodom upućeno otvoreno pismo Moskvi jer „ta izjava Rusije nije naišla na podršku, nije pozitivno prihvaćena kod ljudi koji su na strani Rusije, vole Rusiju i smatraju da je ona prijateljski nastrojena zemlja prema Srbiji“, kazao je Ivan Kostić, funkcioner vanparlamentarnog pokreta Dveri.

Protesti protiv otvaranja rudnika litijuma multinacionalne kompanije „Rio Tinto“ su, u organizaciji ekoloških udruženja, okupili širok spektar organizacija, političkih aktera i građana – od krajnje levice do ekstremne desnice, piše RSE.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je 8. avgusta ocenila da se radi o „ozloglašenoj šemi, koju su na Balkanu, ali i drugim regionima, više puta koristili zapadni ideolozi demokratije i njihove lokalne sluge“.

„Analiza trenutne situacije u prijateljskoj Srbiji ukazuje na ponovne pokušaje pojedinih zlonamernih sila da aktiviraju poznati destruktivni arsenal u cilju podrivanja unutrašnje političke situacije u toj zemlji“, izjavila je Zaharova.

Dan uoči velikog protesta u Beogradu 10. avgusta, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da su „ruske službe bezbednosti upozorile da se u Srbiji pripremaju masovni neredi, čiji je krajnji cilj državni udar i svrgavanje rukovodstva zemlje“.

RSE dalje piše da će potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, blizak Kremlju, potom otići u Moskvu, gde je ruskim bezbednosnim strukturama zahvalio za „upozorenje na pokušaj državnog prevrata“ u Srbiji.

Ogranizatori protesta iz Saveza ekoloških organizacija Srbije demantovali su tvrdnje predsednika da im podršku pružaju strane službe i da je cilj demonstracija u Beograd u bio „svrgavanje vlasti“. Istakli su da je zabrana iskopavanja litijuma njihov jedini zahtev.
A desničari zameraju Moskvi da je zarad podrške aktuelnoj vlasti, zanemarila interese građana Srbije te je Ivan Kostić iz Dveri kazao je za RSE da smatra da je „izjava Ministarstva spoljnih poslova Rusije preterana i da nije u skladu sa realnošću, sa pravim stanjem stvari na terenu“.

Kostić smatra da Rusija takav stav temelji na „netačnim informacijama“ koje dobija od svojih predstavnika u Beogradu.

„Smatram da je te informacije Ministarstvo spoljnih poslova Rusije dobilo iz svoje ambasade u Beogradu koja je često po pitanju unutrašnje politike u Srbiji izrazito nastrojena prema vlastima i predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću. I kada treba, i kada ne treba“, ocenio je Kostić.

I on je rekao da nije bilo nikakvih planova „za rušenje sistema, uništavanje imovine“ ili „bilo kakvo krvoproliće“.

„Jednostavno narod je ustao da se usprotivi kopanju litijuma, da tako sačuva zdravu životnu sredinu i to je jedini razlog protesta“, dodao je on za RSE.

Vođa ultradesničarske „Narodne patrole“ Damjan Knežević je za RSE rekao rusko saopštenje neće promeniti njihov odnos prema Rusiji, ali da „ne mogu da podrže“ Moskvu u ovom slučaju.

„Dolazimo u situaciju da je Marija Zaharova koja je prilično pozitivno shvaćena od patriotskog sveta u Srbiji, svojim izjavom na neki način staje u odbranu Aleksandra Vučića“, rekao je on.

„Mi to ne možemo da podržimo, koliko god podržavamo Moskvu, jer ne želimo da se kopa litijum u Srbiji“, izjavio je Knežević.

RSE piše da je „Narodna patrola“ neregistrovana ultradesničarska organizacija, poznata po antimigrantskim akcijama, širenju nacionalne, rasne i verske mržnje, ali i vezama sa ideološki bliskim grupama iz Ruske Federacije i da je od početka ruske invazije na Ukrajinu organizovala u Beogradu nekoliko protesta podrške Rusiji.

Sam Knežević je u tom periodu više puta odlazio u Rusiju gde se sastajao sa pripadnicima ruskih grupa sa krajnje desnice, piše RSE.

„Koliko god da se nadamo bližim odnosima Rusije i Srbije u budućnosti, naš odgovor njima je bio jasan: ‘Molimo vas, ako ne možete u datom trenutku da pomognete, iz ovog ili onog razloga, nemojte ni odmagati’ „, rekao je Knežević.

Većina desničara koja je proteklih dana javno kritikovala Moskvu, piše RSE, takođe smatra da je stav Rusije prema protestima zasnovan na „netačnim informacijama“ koje dobija od svoje ambasade u Srbiji.

I Predrag Petrović iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže da desničari u Srbiji pokušavaju da nađu opravdanje za stav Moskve prema protestima ocenama da je zasnovan na „netačnim informacijama“, da “ ‘vlastodršci nisu dobro informisani, a oni oko njih ih manipulišu i lažu’ “ što je „oproban način opravdavanja takve situacije“.

Po Petrovića još se ne može reći da se u potpunosti menja odnos ekstremne desnice prema Rusiji „zato što su ekstremni desničari i ranije kritikovali Rusiju, posebno njen odnos prema vlasti u Srbiji. Pa se tako moglo čuti da oni ne vide da je Aleksandar Vučić zapravo ‘vikend Rus’ i da ta njegova rusofilija nije iskrena“, dodao je on.

Jedan od razloga zbog kojih, kaže, ne veruje u drastičan zaokret u odnosu desnice prema Rusiji je njihova „glavna ideja vodilja“ – protivljenje Zapadu.

„Ipak, videćemo… da li će se ta njihova kritika Rusije održati i dalje, pre svega zato što ona ne podržava proteste u kojima i oni učestvuju“, kazao je Petrović za RSE.

Ivan Kostić iz pokreta Dveri napominje da stav prema protestima nije usko vezan za odnos Rusije prema Srbiji na međunarodnom planu, a, podseća RSE, ta desničarska opoziciona stranka je protiv evrointegracija i zalaže se za okretanje Rusiji kao glavnom spoljnopolitičkom partneru Srbije.

„Za ono što Rusija čini dobro prema Srbiji mi dajemo pohvalu, a ono što smatramo da je u suprotnosti sa interesima srpskog naroda mi kritikujemo. Ko god bude branio interese i srpskog naroda, mi ćemo to podržati, nemamo nikakav problem sa bilo koje strane da stiže ta podrška – sa Zapada ili sa Istoka“, rekao je Kostić.

RSE konstatuje da Beograd ima podršku Moskve u odbijanju da prizna Kosovo koje je proglasilo nezavisnost 2008. godine, a i Rusija je glasala protiv Rezolucije Ujedinjenih nacije o genocidu u Srebrenici koja je usvojena u maju, a kojoj se zvanični Beograd protivio.

Ivan Kostić iz Dveri kaže za RSE da oni sa pojedinim političarima iz Rusije održavaju kontakte poslednjih 15 godina.

Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku objašnjava da je komunikacija Rusije i desnice u Srbiji uvek išla manje zvaničnim kanalima, a da je komunikacija sa ekstremno desničarskim pokretima uglavnom indirektna, nezvaničnim putevima.

„To je moglo da se vidi na primeru organizacije ‘Narodna patrola’ i njihovim posetama Rusiji. Oni su se sastajali sa ekstremno desničarskim pokretima i ‘Vagnerom’ koji su takođe povezani sa Moskvom, ali ta linija kontakta nije direktna“, objasnio je Petrović za RSE.

Lider ultradesničarske organizacije „Narodna patrola“ je u novembru 2022. posetio tada tek otvoreni centar paravojne grupe „Vagner“ u Sankt Peterburgu, navodi RSE i podseća da je „Vagner“ plaćenička vojska pod sankcijama Evropske unije zbog kršenja ljudskih prava u oružanim sukobima širom sveta.

Petrović je rekao da Moskva u Srbiji ima kontrolu nad jednim delom ekstremnih desničara: „To su pre svega one grupacije koje kritikuju otvoreno vlast Aleksandra Vučića i za koje ne možemo da kažemo da su pod njegovom direktnom kontrolom“.

Po mišljenju Predraga Petrovića, za ruske vlasti ekstremni desničari u Srbiji su značajni jer ih „koriste kao jedan od instrumenta i kanala za uticaj i slanje poruka“.

„Rusiji ekstremna desnica služi da poruči vlastima u Srbiji da ih ‘drži na oku’, ali i za slanje poruka Zapadu da je njeno prisustvo relativno jako, da kontroliše ekstremnu desnicu i da preko nje može da destabilizuje situaciju u Srbiji i na Balkanu“, smatra Petrović.

I pored toga, napominje on, Moskvi su ipak značajniji odnosi koje ima sa zvaničnim Beogradom.

„Vlast je svakako potrebnija Rusiji“, ističe Petrović i dodaje da Moskva „voli da održava i neguje zvanične kontakte“ što se odnosi na međudržavne odnose i na kontakte vladajućih partija, „i od toga Moskva ne odstupa“.

Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja i čiji zvaničnici održavaju bliske veze sa Moskvom i ni posle tri godine njene invazije na Ukrajinu nije se pridružila zapadnim sankcijama Rusiji, piše RSE i ukazuje da Srbiju na to, kao državu-kandidatkinju za prijem u Evropsku uniju, redovno pozivaju zapadni partneri, dok Srbija svoje odbijanje da to učini pravda prijateljskim vezama s Rusijom, ali i podrškom koju od nje dobija na međunarodnom planu – zaključuje RSE.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari