Senator Velč nakon balkanske turneje: Zašto nismo bili u Beogradu i zbog čega smo zabrinuti 1Printskin VOA

Piter Velč, demokratski senator iz Vermonta i član Odbora za oružane snage, za Glas Amerike je govorio posle nedavne posete Zapadnom Balkanu gde je boravio sa senatorkom Džin Šahin – članicom spoljnopolitičkog odbora i predsedavajućom Pododbora za Evropu i regionalnu bezbednosnu saradnju.

Američki senatori, kako je saopšteno iz kabineta senatorke Šahin, sastali su se visokim vladinim zvaničnicima, lokalnim liderima i civilnim sektorom na Kosovu, u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji, da bi „preneli nastavak američke podrške saveznicima u svetlu ruske agresije protiv Ukrajine i posledice toga po bezbednost u regionu“.

Sumirajući utiske posle prve posete regionu, Velč za Glas Amerike ističe da je na ličnim nivou bio oduševljen zemljama koje je posetio i inspirisan građanima s kojima se sastao koji, kako ocenjuju, daju sve od sebe da ih izgrade.

Na političkom nivou najviše ga zabrinjava situacija u Bosni i Hercegovini, „erozija stabilnosti koju obezbeđuje Dejtonski mirovni sporazum“ i retorika lidera Republike Srpske Milorada Dodika kojeg optužuje za mešanje u srž „mirne koegzistencije“.

Glas Amerike: Tokom ovog putovanja niste posetili Beograd. Zašto?

Velč: Mislim da je tu samo bilo reči o organizovanju i planiranju. Jer Beograd takođe igra značajnu ulogu. Ali bilo je pitanje vremenskog rasporeda i morali smo da se vratimo da glasamo (u Senatu). Ali nije bilo drugog razloga, osim nedostatka vremena.


„Ne bih bio srećan ako bi Crna Gora stala uz Putina“

U rasporedu američkih senatora našla se pak Crna Gora koju su posetili ukratko nakon što je objavljeno da će nova vlada biit formirana uz podršku koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bivšeg Demokratskog fronta, koju Amerika smatra anti-zapadnom.

Zvanični Vašington je zabrinutost izrazio preko američke ambasadorke u Podgorici Džudit Rajzing Rajnke koja je poručila da je Amerika veoma zabrinuta „zbog izvještaja da bi novu vladajuću koaliciju mogle da čine stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrednostima”, te da će to drastično da omete evropske aspiracije Crne Gore. Senator Velč deli zabrinutost ambasadorke Rajnke.

Glas Amerike: Da li podržavate komentar amabasadorice Rajnke o tome da bi to moglo drastično uticati na evropske aspiracije Crne Gore?

Velč: Podržavam. Znate, Evropa je u stvarnom konfliktu sa Rusijom, kao što su i SAD, zbog onog što Rusija radi u Ukrajini. I ne bih bio sretan da jedan od naših koalicionih partnera stane uz Putina, kada je ono što on čini toliko gnusno.

„Kongres želi da osigura da SAD ne zaborave svoju ulogu u regionu“

Glas Amerike: Osim poseta senatora regionu, koliko angažovan Kongres može da bude na Zapadnom Balkanu, imajući u vidu brojne druge krize širom sveta?

Velč: Postoje dve stvari. Jedna je da bez obzira koliko smo uključeni ili ne, suština izazova leži u ljudima u regionu. Možemo biti od pomoći, možemo ohrabrivati. Ali osnovna odgovornost koju svi mi imamo tamo gdje živimo je da učinimo sve što možemo da živimo u miru i da stvorimo mogućnosti za ljude u našoj zemlji. Tako da samo želim da bude jasno da senatoka Šahin i ja znamo da gdje se nalazi primarna odgovornost i prilike. Ali drugo, svima nam trebaju partneri. Ponosni što su (bivši američki predsednik) Bil Klinton i drugi mogli igrati konstruktivnu ulogu u pomaganju u uspostavljanju mira kada je bilo toliko patnje tako dugo. Tako da smo zainteresovani za region i senatorka Šahin je zaista preuzela tu odgovornost. Balkan je bio veliko pitanje kada je predsednik (Džo)Bajden bio senator, zatim za senatora (Ričarda) Dola, zatim senatora (Džordža) Vojnovića, a sada senatorku Šahin. Dakle, mi u Kongresu, predvođeni senatorkom Šahin, želimo biti sigurni da mi u ovoj zemlji ne zaboravimo ulogu koju igramo i kako je to doprinelo spašavanju života kada se sklapao Dejtonski mirovni sporazum. Dakle, da, dešava se mnogo drugih stvari, ali je zapravo zaista važno upravo sada da učinimo sve što možemo da deeskaliramo ove tenzije kako ne bi postale požar.

Glas Amerike: Senatorica Šahin je ponovo predložila dvostranački zakon o Zapadnom Balkanu, pod nazivom “Western Balkans Democracy and Prosperity Act”, koji bi, između ostalog, kodifikovao sankcije kako bi odvratio aktere od destabilizujućih aktivnosti. Kolike su šanse da ovaj predlog zapravo i postane zakon?

Velč: Ako uspemo da naš Predstavnički dom ima predsjedavajućeg koji odobrava stvari… Govorim to samo da bih priznao da imamo svoje izazove u vlastitoj zemlji. Ali, znate, mislim da postoji dobra šansa da to usvojimo. Prvo, reč je o dvostranačkom prijedlogu i mi imamo tradiciju dvostranačke podrške za naše napore na Balkanu. I drugo, govorimo o sankcijama. Ne ulazimo u unutrašnju domaću politiku zemalja. Zaista se radi o obnavljanju naše posvećenosti da nastavimo da igramo lidersku ulogu na Balkanu, ali osetljivi na činjenicu da su ljudi u regionu oni koji će biti krajnje odgovorni i koji mogu pobediti ili izgubiti.

Glas Amerike: Koliko ste pesimistični ili optimistični o šansama regiona da zapravo postigne napredak ka EU?

Velč: Zaista se nadam da će se to desiti. Ljudi koje sam upoznao su divni i žele da žive u miru. I, znate, prije nego što smo imali rat, ljudi su živeli zajedno i to je bolji način da se živi. I sve što sam vidio kod ljudi koje sam upoznao je da imaju istu želju kao i svi mi, da mesto na kojem žive bude dobro za njih, za njihovu decu i unuke. To mi daje nadu. Ljudi su zainteresovani. Ali potrebno nam je liderstvo, političko liderstvo u regionu, koje će odgovarati težnjama ljudi u regionu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari