Klimatske promene • 29.03.2025. 23:48
Naslovna strana za 29. i 30. mart 2025.
GalerijaKlub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.
Ali g-dine ministre vi ne treba da javno analizirate ono što treba da uradite. Radite, a vreme i narod na izborima će dati svoj sud o tome koliko su zadovoljni rezultatima vašeg rada.
POvecanje potrosnje i veci obim proizvodnje doprinosi boljem statusu gradjana to je neosporno…
Cilj stabinlnosti javnog ruga je postignut, mislim da je došlo vreme da se razmišlja o razvojnom budžetu.
Bitno je da su rezultati pozitivni, na tome se i radilo. Krece se uzlaznom putanjom i to je bitno
Srbija je zaradila da moze malo i popustiti mere stednje.
Nemamo vremena za kontru,idemo samo napred .
U Srbiji se stekli uslovi da se bolje zivi .
Pa kad je tako pametan,sto on nesto ne predlozi,da li je dobro ili ne,to niko ne pita,zato sto je takva situacija u zemlji,da je.jedino resenje stezanje kaisa!
Mere stednje vucemo vec par godina sve zbog propalih godina Tadiceve politike.
Konačno neka pametna i od ministra finansija, jer ne mogu siromašni gradjani da napune budžet .
Sa ovako sacinjenim budzetom nema razbacivanja vec se ocekuje veliki rad svih na pronalazenju novih izvora prihoda sto i jeste jedan od kljucnih faktora razvoja i napredka. Podrzavam ovakav budzet i cestitam vladi na najmanjem deficitu u budzetu u postojanju zemlje.
Polako mozemo popustati kais…
Samo stednjom mozemo da stanemo na zdrave noge.
Da se nije stegao kais ne bi bilo suficita.
Jedno je procena, a drugo je stvarnost. Uticajni faktori su međusobno suprotstavljeni. Logika govori da pojačana javna potrošnja bazirana na kreditnim zaduženjima, direktno doprinosi budžetu ovako ili onako, zahvaljujući višestrukom oporezivanju svega što je predmet javne potrošnje. Mada su trenutni efekti po punjenje budžeta više nego očigledni, dugoročno ti efekti počinju predstavljati težak balast koji umanjuje očekivani rast . Vujović s pravom o tome i govori, gde se takva zamka može izbeći preciznim doziranjem. Budžetski deficit će se smanjti povećanjem proizvodnje i usluga, sa akcentom na vlastite proizvodnje, gde svoje mesto u zarađenom posebno posebno čine državna preduzaća koja su pod kontrolom države. Po pravilu ona pretstavljaju najveće gubitaše i balast drušrvu. Reorganizacija i ulaganja u takva preduzeća, obično se svode na nužno trenuno rešenje u vidu privatizacije, što opet dovodi do opšteg opterećivanja stanovništva.. Vrzino kolo proisteklo iz nužde bogaćenja države, nestaće onog trenutka kada ta i takva preduzeća postanu rentabilna, preuzimajući odgovornost za punjenje budžeta. Takva je praksa u većini zemalja, gde delatnosti od strateškog značaja po državu. čine osnov stabilnosti društva..
Stvarno mislim da stezanje kaisa vise nije potrebno. Gradjani su stvarno stedeli maksimalno i vreme je da malo uzivamo u tim plodovima stednje i boljem zivotu.
I ovde botovi drmaju!
Ono sto povecava BDP jesu reforme, mere stednje i inostrane investicije..
I ovo što si radili od 2012. je kontraproduktivno i unazadilo je Srbiju. Možda i trajno.
Jeste, jeste, zato vi trošite nemilice, a narod i da hoće nema.
Otkuda da bas nas zadesi ova tuga zvana Vujovic?
Mi stežemo kaiš a mnogi nose hozentregere!!!E sada,se vraćamo na reformske predloge po Dinkiću.Jedva čekam euforiju sa ekonomskog kopaoničkog foruma.A stižu i pozitivivne ocene sa Mokrogorske ekonomske visoravni!!!
Budzet 2017. definitivno ne kasni u decembru 2016. i zato ne treba da se lomi preko kolena. Ne znam zasto se proizvodi uvek ta tenzija kao da je namera Vlade da ponizava opoziciju. Zasto se ne da vremena do polovine decembra da bi amandmani bili podneti i eventualno posle proucavanja neki i prihvaceni. Osim toga kad se analiziraju javne sluzbe onda se hvali povecanje plata koje je osmostruko vece od povecanja penzija ali samo u prvom slucaju se istice povecanje potrosnje kao da penzioneri, kjih ima duplo vise od cinovnika, ne trose