Sporazum Beograda i Prištine trebalo bi da bude sporazum dve strane i nije na Evropskoj uniji da ga nameće, saopštila je sinoć visoka predstavnica EU Ketrin Ešton nakon odluke Vlade Srbije da ne prihvata ponuđeni predlog Brisela. „Žalim zbog odluke Vlade Srbije da ga odbije i pozivam ih da učine poslednji napor da se sporazum postigne“, poručila je Eštonova.


Ona je istakla da veruje da su nakon nekoliko rundi pregovora svi elementi sporazuma o severu Kosova na stolu. Eštonova je navela u saopštenju i da se nada da Kosovo i Srbija neće propustiti priliku da ostave prošlost iza sebe i krenu napred u budućnost. „Nadam se da ću voditi razgovore u EU narednih nekoliko dana u znak podrške napretku“, naglasila je Ketrin Ešton.

„Tokom prethodnih šest meseci sastala sam se sa premijerom Dačićem i premijerom Tačijem osam puta, a nekad su razgovori trajali i više od 13 sati. Na početku smo postavili sebi jasan vremenski okvir kako bi dijalog ostao fokusiran i kako bi se uzela u obzir namera Evropske komisije da Srbija i Kosovo krenu napred do leta“, saopštila je Eštonova.

Poslanica Evropskog parlamenta Doris Pak ocenila je da će odluka srpske vlade da odbije ponuđeni sporazum sa Prištinom „uticati na put evrointegracija“ Srbije i Kosova, navodeći da se dijalog može nastaviti, ali da je za to potrebno vreme.

Ona je za Radio Slobodna Evropa rekla da joj je „žao što ovaj dijalog nije okončao sporove između Kosova i Beograda“ i da misli da „niko nije tražio od Beograda da prizna Kosovo, već da pomogne i olakša život Srba i Kosovara“. Poslanica Evropskog parlamenta je istakla da se dijalog može nastaviti, ali da je za to potrebno vreme.

„Ništa se neće desiti uskoro, jer su odlučili da odbace šta je bilo predloženo, i sada moraju da vide šta će uraditi. Obe strane treba da pronađu novi početak za novi dijalog, u suprotnom ništa neće krenuti napred. Srbija neće dobiti početak za pregovore, a ni Kosovo neće biti u situaciji da ide napred“, ocenila je Pak.

Predstavnik za štampu Stejt departmenta Patrik Ventrel izjavio je sinoć da SAD podržavaju Beograd i Prištinu da iskoriste priliku i postignu sporazum. On je na redovnoj konferenciji za novinare ponovio da SAD ohrabruju dve strane da iskoriste izuzetnu priliku i postignu sporazum koji otvara perspektivu evropskih integracija. On je podsetio na dosadašnju podršku SAD radu visoke predstavnice EU Ketrin Ešton koja posreduje u dijalogu Beograda i Prištine.

Šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer istakao je da sporazum Beograda i Prištine „nije ultimatum“ i da je Brisel spreman da se nastavi proces pridruživanja. „Utorak nije ni sudnji dan, niti se očekuje katastrofalan scenario za Srbiju i histerična retorika trebalo bi ostane iza nas“, izjavio je on.

Prema Dežerovim rečima, Ketrin Ešton će proceniti „koliko su duboke razlike između Beograda i Prištine i kako mogu da se nastave razgovori“. „U svakom slučaju, niko ne odustaje od rešenja za Kosovo, niti od evrointegracije Srbije. Naše opredeljenje uvek je bilo da Srbija i 27 zemalja EU treba da nastave proces pridruživanja“, istakao je Dežer. Ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić je sinoć prosledio Dežeru zaključke Vlade Srbije koje je on potom uputio Ketrin Ešton.

Johan van Merienboer, holandski politikolog i stručnjak za Zapadni Balkan, ocenjuje za Danas da, bez obzira na to da li će dijalog Beograda i Prištine biti nastavljen, Srbija ne može da se nada pozitivnom izveštaju Evropske komisije o svom napretku ka članstvu u Uniji.

„Mislim da će EK naredne sedmice navesti da Srbija nije ostvarila napredak kada je reč o rešavanju kosovskog pitanja, što znači da neće dobiti datum za početak pregovora o pridruživanju na junskom samitu EU“, smatra Van Merienboer.

Hedl: Srbija ima mali manevarski prostor

Drago Hedl, novinar zagrebačkog Jutarnjeg lista, kaže za Danas da će Srbija, „ako ne odustane od puta u EU“, iz hrvatskog iskustva morati da nauči da u saradnji s Briselom „nema mnogo manevarskog prostora“. „EU je ta koja diktira tempo, uslove i tajming. Naravno, Beograd je mogao da odbije predlog Brisela, ali nastavak pregovora o Kosovu i dalje će se vrteti oko onoga što Unija predlaže ili, bolje rečeno, traži. Ono što je, u simboličnom smislu, Beogradu Kosovo, Zagrebu je bilo izručenje generala Gotovine Hagu. Znamo kako se to završilo, pa nije teško pogoditi ni kako će završiti s Kosovom“, ocenjuje Hedl.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari