Zašto Amerikanci gledaju kroz prste Vučiću: "Nije im prioritet Kosovo, već otklanjanje ruskog uticaja iz Srbije" 1Foto: BETAPHOTO/MILOS MISKOV

„Teško da neko u Vašingtonu u vrednosnom smislu može da se identifikuje sa Vučićevim režimom, ali su svesni da se u ovom trenutku sva vlast (i moć da se naprave spoljnopolitički zaokreti) nalazi u rukama jednog čoveka. Zbog toga sa njim pokušavaju da nađu zajednički jezik, u priličnoj meri ignorišući opoziciju“, kaže za Danas dr Bojan Pajtić, profesor univerziteta, komentarišući posetu višeg savetnika u Stejt departmentu Dereka Šolea Beogradu.

Na pitanje zbog čega je Šole izbegao susret sa opozicijom tokom ove posete, Pajtić odgovara da je to zbog toga što je opozicija još uvek previše slaba da bi mogla značajno da utiče na strateški pravac u kome će se država kretati, ali i zbog toga što se i unutar tako nejake opozicije veliki broj činilaca čvrsto drži proputinovskog kursa.

„Amerikancima nije prioritet pitanje Kosova, već otklanjanje ruskog uticaja iz Srbije, budući da agresiju na Ukrajinu doživljavaju kao početak svojevrsnog hladnog rata. Ono u čemu Amerikanci greše je ideja da će Vučić okrenuti leđa Putinu. Ne zbog toga što nije spreman da okrene leđa svakom (učinio je to i svom političkom ocu), već zato što nije spreman da učini bilo šta, što bi ugrozilo njegov kleptokratsko – mafijaški režim. A svrstavanje na stranu Zapada protiv Putina bi svakako proizvelo takav efekat“, zaključuje Pajtić.

I bivši ambasador u Kuvajtu Mihajlo Brkić smatra da u multipolarnom svetu koji se rađa, Sjedinjene Američke Države žele da u svom geopolitičkom dvorištu (a to Balkan kao deo Evrope jeste), ima mirnu situaciju sa što manje nerešenih dugotrajnih konflikata.

„Utoliko je utisak da je iskrena želja SAD da sa Srbijom izgradi nove odnose kojima bi se teško nasleđe iz 90-ih prevazišlo. Istovremeno i upravo zbog toga SAD žele da kosovski slučaj bude rešen što pre i to kao slučaj sui generis, a ne kao presedan pomoću koga bi se mogla stvoriti nova međunarodna pravila na koja bi neka druga rivalska sila mogla da se pozove, što već sada vidimo u Ukrajini. U tom kontekstu treba tražiti odgovor zašto Amerikancima odgovaraju dobri odnosi sa vlašću u Srbiji i zašto prilično gledaju kroz prste predsedniku Aleksandru Vučiću“, ističe Brkić.

Razloge zbog kojih srpska opozicija za razliku od one na Kosovu nije dobila pozivnicu za sastanak sa Derekom Šoleom, savetnikom Stejt departmenta i bliskim saradnikom Džozefa Bajdena, Stefan Jovanović, poslanik Narodne stranke vidi u činjenici da je SAD zainteresovana za brzo rešavanje pitanja Kosova i Metohije.

„Očigledno je da postoji visoka zainteresovanost da se ubrza pitanje rešavanja statusa Kosova i Metohije, kod određenog broja zapadnih sila, pa tako i kod Amerike. U takvoj situaciji, zapadnim centrima odgovara ovakav režim u Beogradu jer je podložan na pritiske i ucene i iskazuje spremnost na „trgovinu“ kako bi se popustilo i dozvolilo članstvo takozanog Kosova u UN“, poručuje Jovanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari