Foto: FoNet/ Medija centar“Demokratija počiva na dijalogu. Razgovori su osnova svih procesa, tako da ne vidim ni jedan razlog zašto se Demokratski savez Hrvata Vojvodine ne bi odazvao pozivu predsednika Aleksandra Vučića na konsultacije o budućoj vladajućoj većini kada god one budu bile zakazane. Hoćemo li i na koji način biti uključeni u vlast videćemo šta će biti agenda novih vladajućih struktura i hoće li ona biti kompatibilna sa onim što je bila izborna platforma naše koalicije”, kaže kaže u razgovoru za Danas Tomislav Žigmanov, budući poslanik koalicije Vojvođani i predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini
Na pitanje šta je izborna platforma na kojoj insistira Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Žigmanov odgovara da je to posvećenost evropskim integracijama, sa svim beneficijama od vladavine prava, preko funkcionisanja institucija i postojanja slobode medija.
“Naravno da tako nešto pretpostavlja i određenu politiku države prema manjinama, decentalizaciji, ravnomernom regionalnom razvoju i rešavanju problema svih koji žive izvan Beograda. I to na način da isti uslovi života budu dostupni svima. Naravno očekujemo da buduća vladajuća većina bude posvećena rešavanju otvorenih pitanjima ne samo sa Republikom Hrvatskom, već i sa drugim državama. Uostalom to je sve u širem smislu koncept evropskih integracija”, objašnjava Žigmanov.
On napominje da u Srbiji taj koncept podrazumeva i spoljno – političko usaglašavanje sa Evropskom unijom i kooperativnost kada su u pitanju jednake politike spram onoga što su politički zahtevi Zapada.
Na pitanje znači li to da će koalicija Vojvođani postati deo vladjuće većine, ukoliko SNS pristane na ispunjenje njihovih uslova, predsednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine kaže da će o tome odlučivati ipak stranački organi.
“U politici je sve moguće”, kaže sagovornik Danasa i dodaje da će koalicija Vojvođani imati dva poslanika i da će se u parlamentu Srbije određivati od događaja, do događaja.
Upitan da li je zadovoljan onim što je do sada Srbija učinila za hrvatsku nacionalnu manjinu, Žigmanov kaže da naravno nije zadovoljan.
“U Srbiji još postoji nekoliko ključnih pitanja kada je u pitanju položaj hrvatske zajednice. Ne postoji institut načina učešća u donošenju odluka, a Srbija je potpisala sporazum sa Republikom Hrvatskom o tome da će osigurati zastupljenost hrvatske manjine u svim predstavničkim telima i u uzvesnom segmentu u vlasti na lokalnom nivou. Takvo nešto ne postoji”, ističe predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
On ističe da politička vitalnost Srba u Hrvatskoj počiva upravo na tom institutu koji podrazumeva tri garantovana ”zastupnička mesta, deset dožupana i više od četrdeset gradonačelnika, dogradonačelnika i donačelnika.
“U Srbiji je to nula. A politička vitalnost određene zajednice podrazumeva da se u državama nekonsolidovane demokratije, kao što je Srbija , nađe model koji će osigurati i uključivanje manjina u procese donošenja odluka. Hrvati u Srbiji su, ne svojom krivicom u statusu najugroženije zajednice. Ne možemo dopustiti da se i u području javnosti, ali i kada su u pitanju pojedini politički prvaci događa takmičenje u antihrvatskim sadržajima”, ističe Žigmanov i dodaje da se u razvijenim demokratijama svaki nesporazum rešava dijalogom i na način da ne proizvodi negativne posledice .
Prema njegovim rečima nekoliko godina unazad nema dijaloga između Srbije i Hrvatske, osim saopštenja ministarstava spoljnih poslova, i to kada su u pitanju demarši.
“Mi živimo u državi u kojoj se u prosvetnom sistemu tvrdi da hrvatski jezik ne postoji. Pre godinu ipo dana bili smo optuženi da veličamo ustaštvo. A videli ste da se država u identitetskom sporu pripadnosti Bunjevaca hrvatskom nacionalnom korpusu svrstala na jednu stranu, uvodeći takozvani bunjevački jezik, bez naučnih kriterijuma. A da ujedno sve južnoslovenske jezike smatra nepostojećim. To nisu politike koje počivaju na pravednosti, niti politike koje uključuju integrisanje hrvatske zajednice u punom identitetu”, napominje sagovornik Danasa.
Na pitanje da li to znači da nema nimalo pomaka kada je u pitanju hrvatska manjina, Žigmanov odgovara da pomaka naravno ima, naročito kada je u pitanju hrvatska manjina u Beogradu koja je dobila deo kuće Josipa Bana Jelačića. Tu je i pozitivno rešavanje inicijativa kada je u pitanju proširivanje mreže obrazovanja na Hrvatskom i još nekoliko važnih inicijativa. Postoji prostora za napredak kada je u pitanju finansiranje identitetskih sadržaja i na to ukazuje ne samo hrvatska nacionalna manjina, već i međunarodne institucije.
“Paralelizni su važni kada je u pitanju stvaranje nekog pravičnog okvira. I za razliku od Hrvata u Srbiji, Srbi u Hrvatskoj po glavi imaju trideset puta više sredstava. Samo grad Zagreb za funkcionisanje srpskog narodnog vijeća daje više sredstava nego za čitavo hvratsko nacionalno vijeće u Srbiji. To su paralelizni “, navodi Žigmanov, a na pitanje da ni Srbi u Hrvatskoj nisu pošteđeni neprijatnosti, on pita ko to šalje negativne izjave u Hrvatskoj .
Prema njegovim rečima tako nešto na račun Srba nije moglo da se čuje od potpredsednika, ili ministara u Vladi Hrvatske, već od ljudi sa margina, čije se izjave u Srbiji predimenzioniraju.
“Neka neko u Srbiji kaže ko je iz Hrvatske vlasti slao poruke na račun Srba kakve u Srbiji šalje Aleksandar Vulin, koji često govori o procesu ustašoidacije u Hrvatskoj, o procesu revizija, o Jasenovcu, o Dari iz Jasenovca, To je neuporedivo” zaključuje Tomislav Žigmanov.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
