INTERVJU Zoran Lutovac: Nisam umoran, kandidovaću se ponovo za predsednika DS, da završim započeti posao 1foto FoNet Milica Vučković

„Drago mi je da brinete za moje zdravlje. Nisam umoran. Nisam išao na odmor od kako sam izabran za predsednika Demokratske stranke i ne osećam nikakav umor zbog toga. Za mene je odmor kada obilazim Srbiju uzduž i popreko, razgovaram sa našim članovima i građanima. Nema boljeg antistres programa od razgovora sa ljudima koji hoće normalnu, uređenu Srbiju“, kaže u razgovoru za Danas Zoran Lutovac, predsednik Demokratske stranke, odgovarajući na pitanje da li se umorio vodeći DS u dva mandata.

*Šta vam je motiv zbog koga ćete se ponovo kandidovati za predsednika DS na stranačkim decembarskim izborima?

Kandidovaću se da završimo započeti posao. Danas je DS stranka koja je vratila poverenje građana, stranka koja čuva ono najvrednije iz svoje prošlosti, samokritična je prema svemu što nije bilo dobro i okrenuta borbi za javni interes. Mesto u budućnosti DS-a određuju vrednosti za koje se zalaže, program koji ima i nadograđuje, ljudi koje okuplja, delovanje u političkom životu. DS vidim kao stub moderne Srbije koja počiva na vladavini prava, odgovornosti, solidarnosti, toleranciji. U takvoj Demokratskoj stranci i takvoj Srbiji ljudi su najviša vrednost, a javni interes je suština politike.

*Ko bi činio vaš tim u slučaju ponovne pobede?

Sve demokrate vidim kao deo tima. Kao i do sada, tim koji će rukovoditi strankom posle izbora će činiti oni koji budu izabrani na izborima. Pridružiće nam se veliki broj prekaljenih iskusnih demokrata i demokratkinja, kao i značajan broj novih koji bi trebalo da sa sobom donesu i novu energiju, znanje, inovativnost, bolju komunikaciju unutar i van stranke.

*Vaš protivkandidat će po svemu sudeći biti Miodrag Gavrilović koji navodno ima značajnu podršku u redovima DS. Znači li to da članovi vaše stranke nisu zadovoljni vašim radom, ili je to deo demokratije koju nudi DS?

Iskreno nadam da u Demokratskoj stranci svi imaju značajnu podršku svojih saboraca. Neverovatno je da se u Srbiji, kada na izborima ima više kandidata to još uvek smatra incidentom ili anomalijom. Upravo je obrnuto, nema ništa normalnije od toga da ima više kandidata i to ne znači slabost, nego snagu stranke. To potvrđuju izbori u Demokratskoj stranci. Svaki put kada se održavaju izbori u DS-u to izaziva izuzetnu pažnju svih medija, i režimskih i nerežimskih, ali i različitih aktera, političkih i nepolitičkih – od vladajućih i opozicionih političkih stranaka do službi koje ne bi trebalo da se bave tim poslom.

*Nameravate li da nešto menjate u radu stranke ako pobedite?

Da, naravno. Akcenat će biti na jačanju i transformaciji organizacije. Radićemo na ukrupnjavanju DS-a integrisanjem programski bliskih političkih stranaka i organizacija, potom na stvaranju relevantnog političkog bloka i najzad na stvaranju širokog društvenog saveza koji bi osim stranaka okupio udruženja.

INTERVJU Zoran Lutovac: Nisam umoran, kandidovaću se ponovo za predsednika DS, da završim započeti posao 2
foto FoNet Zoran Mrđa

Uspeli smo da sačuvamo stranku od udara spolja i iznutra

 

*Ko je po vama kriv što je DS svedena na malu stranku koja ima manje poslanika od ZLF-a, da li krivicu treba tražiti u koalicijama, ili u nedovoljnom radu DS na terenu?

DS nije svedena na malu stranku. Naprotiv, uspeli smo da sačuvamo stranku od udara spolja i iznutra i doprineli smo srazmerno znatno više od onoga što smo dobili putem raspodele kvota unutar koalicije.

Drugim rečima, to što DS ima manje poslanika nego što joj objektivno pripada, posledica je nepravedne raspodele mandata unutar koalicije gde su jedini kriterijum bila nekredibilna istraživanja, a nisu uzeti u obzir drugi relevantni kriterijumi, poput broja i veličina lokalnih odbora ili kapaciteta da se obezbede kontrolori i rad na terenu. Broj odbornika na lokalu pokazuje da je DS jedna od dve najjače opozicione stranke u Srbiji, a to je mnogo pouzdaniji pokazatelj snage stranke, nego nekredibilno istraživanje.

To što je DS pristala na manji broj poslanika nego što joj objektivno pripada nije znak njene slabosti, nego njene odgovornosti prema javnom interesu. Bili smo spremni da žrtvujemo stranački interes zarad očuvanja jedinstva koalicije što je za građane bio prioritet.

*Postoji li opasnost da i posle ovih stranačkih izbora dođe do podele u stranci, što je inače bio slučaj  i tokom ranijih izbornih ciklusa u vašoj stranci ?

Do podela u stranci nije došlo ni na prošlim izborima, a neće ih biti ni posle ovih izbora. Uskoro obeležavamo 35. godišnjicu obnove Demokratske stranke. Prošli smo kroz najteži period u novijoj političkoj istoriji, sačuvali smo stranku od ataka spolja i iznutra. Došlo je vreme da se klatno vrati na putanju uspeha, jer smo vratili izgubljeno poverenje i spremni smo da se u potpunosti posvetimo javnom interesu. Oni koji su posvećeni isključivo sopstvenom interesu ili interesu nekoga sa strane suštinski ne pripadaju Demokratskoj stranci.

pećinci
foto FoNet/DS

Borba protiv ovog režima neće biti laka

*Kako vi vidite dalju borbu protiv SNS vlasti i Aleksandra Vučića  i da li opozicija sada uspeva  da im se suprostavi i nametne kao neki drugačiji ozbiljniji politički subjekt?

Za sada se opozicija ponaša odgovorno po pitanju litijuma. To može da preraste nešto znatno ozbiljnije ako nastavimo da budemo odgovorni prema građanima. Po ko zna koji put ponavljam: neophodan je što širi politički, ali i društveni front. Potrebno je sinhronizovano delovanje svih relevantnih društvenih snaga kako bismo se suprotstavili kriminalizovanom režimu. Pri tome, svako od nas mora jasno da se profiliše, bude bolji nego što je sada i bude spreman da se bori za javni interes.

Mi smo našu programsku platformu omeđili sa dve deklaracije: jedna je o posvećenosti evropskim integracijma, a druga o oštroj opoziciji režimu Aleksandra Vučića. Dakle, vrednosno i politički smo jasno profilisani. Mi nismo konstruktivna opozicija. Ne možete biti konstruktivni prema nekom čija vlast je nedemokratska i kriminalizovana.

Svesni smo da borba protiv ovog režima neće biti laka.

U prvoj fazi borbe potrebno je zaustaviti dalje propadanje Srbije i standarda njenih građana zaustaviti divljanje cena, pljačku i korupciju, zaustaviti nasilje; pokrenuti pravne postupke koji bi vodili ka zabrani bavljenja politikom i javnim poslovima svima koji su sarađivali sa pripadnicima organizovanog kriminala ili se ogrešili o ljudska prava građana ili na drugi način radili protiv javnog interesa; raspisati slobodne i poštene izbore na kojima bi se izabrala demokratska vlada koja će izvuči Srbiju iz živog blata u kojem se sada nalazi.

*A druga faza?

U drugoj fazi neophodno je urediti državu, stvoriti nezavisno sudstvo, samostalno tužilaštvo i profesionalna policija – koji ne štite režim nego građane. Takođe, izgraditi društvo pravde i efikasne privrede (zaustavljanje daljeg siromašenja i uvećanja nejednakosti, plate i penzije od kojih može da se živi, poslovni ambijent u kojem nema reketa, niti privilegija, društvo koje počiva na uspešnosti, znanju i solidasrnosti. Najzad, izgraditi sistem vrednosti koji počiva na odgovornosti i vrlinama. Vratiti u javni život osmeh i stid koji je iskorenjeni.

INTERVJU Zoran Lutovac: Nisam umoran, kandidovaću se ponovo za predsednika DS, da završim započeti posao 3
foto FoNet Marko Dragoslavić

Litijum je za ovaj režim ono što su litije bile u Crnoj Gori

*Da li se oko Rio Tinta i Jadra bije ključna bitka protiv ovog režima?

Projekat Jadar je logična posledica prirode ovog režima: ignorisanje sopstvenih građana, zanemarivanje javnog interesa, spremnost na rizike i opasnosti zbog očuvanja sopstvenih pozicija. Mislim da su potcenili odlučnost ljudi da se suprotstave ovakvom nasilju. U tom smislu litijum bi mogao da bude za ovaj režim ono što su bile litije u Crnoj Gori.

*Vlast optužuje i opoziciju, ali i ekološke aktiviste da spremaju građanski rat. Koliko su opasne te optužbe?

Veoma su opasne optužbe režima da opozicija i aktivisti spremaju građanski rat. Opasne su, jer su indikator spremnosti režima da upotrebi nasilje kako bi se suprotstavio volji građana. Takve izjave su, na jednoj strani medijska priprema za pojačano nasilje režima, dok na drugoj strani podstiču strah kod ljudi. Međutim, prešli su „crvenu liniju“ i ljudi se više ne plaše jer je u pitanju njihovo zdravlje koje bi trebalo da žrtvuju zbog nečijeg profita. U potrazi za podrškom spolja ovaj režim je počeo vidno da gubi podršku unutar Srbije i to neće sprečiti propaganda niti bilo kakve represivne mere.

*Za subotu su planirane dve blokade u selima  Brezjak i Preljina.  Očekujete li da će BIA ili policija pokušati da rastera te blokade, onako kako su  radili sa  poljoprivrednicima?

Na žalost i BIA policija se ponašaju kao servisi režima, a ne kao službe države i građana. To je nedopustivo, to je odlika strahovlade, a ne demokratski uređene države. Izdaci za BIA rastu rapidno iz godine u godinu. Kriva na grafikonu koja to ilustruje izgleda kao kobra koja se propinje da napadne žrtvu.

 

 

Građanska neposlušnost je poslednji bedem odbrane javnih interesa

*Da li su protiv kopanja litijuma iskorišćena sva institucionalna sredstva  i da li zaista ova vlast razume samo ulicu?

Skupštinska rasprava je pokazala da je ovaj režim otporan na argumente, a (ne)delovanje institucija potvrđuje da su zarobljene i da su talac u rukama zlostavljača.

U takvoj situaciji građanska neposlušnost ostaje poslednji bedem odbrane javnog interesa.
Kada se vlast prigrabi prevarom i kada se krše Ustav i zakoni, onda takva vlast nije legitimna.

Ako je vladavina protiv javnog interesa, građanski otpor je opravdan, nužan. Građanski otpor tada postaje građanska dužnost. Poslednja linija odbrane demokratije, ljudskih prava i dostojanstva.

*Građani pitaju opoziciju šta dalje i kakav je plan  dalje. Ima li opozicija plan da se ne bi desilo da i ovi protesti utihnu, kao i raniji ?

Nema tu velike mudrosti: ili smo spremni da branimo javni interes i vaninstitucionalnim putem ili smo spremni da stoički podnosimo dalje maltretiranje ljudi i bezakonje. Za nas u Demokratskoj stranci nema dileme, bili smo i bićemo na prvoj liniji odbrane javnog interesa i ljudskih prava svih građana.

* Ima li šanse da opozicija ovoga puta ostane jedinstvena?

Suštinski, to je pitanje odgovornosti. Ako ima odgovornosti biće jedinstvenog ili barem usklađenog delovanja u javnom interesu.

*Vlast priprema izmene Krivičnog zakona, kojima je predviđeno da iza rešetaka mogu da završe i oni koji s društvenih mreža pozivaju na protest. Kako vi tumačite te predložene izmene?

Ovde su vlastodršci poznati po ozakonjenju anomalija. Imate ozakonjenje nelegalne gradnje, pa ozakonjenje trovanja stanovništva putem aflatoksina kada se povećana količina tog otrova u mleku ozakonila umesto da proizvođači spuste količinu aflatoksina u zakonske okvire.

Sada imaju nameru da preko Krivičnog zakona legalizuju, odnosno olakšaju korupciju, kao i da ozakone progon onih koji pozivaju na proteste. Mere koje preduzima ovaj režim u skladu su sa njihovom kleptokratskom prirodom i sve su jasniji obrisi ogoljene strahovlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari