Ajnštajn i Staljin 1Foto: Alfred Eisenstaedt/Pix Inc./The LIFE Picture Collection/Getty Images

Evo zanimljivog pitanja, koje danas predstavlja samo jednu pomalo intrigantnu i svakako, poučnu priču, ali je u ranoj fazi Hladnog rata to bilo prvorazredno političko pitanje – da li je Albert Ajnštajn komunista?

Sumnja je svakako postojala. Godinu dana pre nego što će Ajnštajn napustiti Nemačku i zaputiti se u Ameriku, 1932. Ženska patriotska organizacija šalje pismo na čak 16 strana Stejt departmentu u kome izlaže razloge protiv dozvole da Ajnštajn uđe u SAD. „Čak ni Staljin lično nije bio povezan sa tako mnogo anarho-komunističkih grupa“, navode članice ove organizacije.

Ispostaviće se da su slične bojazni delile i tajne američke službe. Sudeći po dokumentima koje je 1983. otrkio Robert Švarc, Ajnštajna je FBI pratio i špijunirao već od 1933. pa sve do njegove smrti 1955. godine. Agenti su prisluškivali njegove telefonske razgovore, pratili ga i pretraživali njegove otpatke. Čak su u jednoj prilici pretresli kuću Ajnštajnove sekretarice.

Međutim, na drugoj strani sveta stvari zapravo nisu bile ništa bolje – Ajnštajn je u prvim decenijama XX veka najnepoželjniji naučnik u zemlji Sovjeta. Lično je Staljin napisao da teorija koja se naziva relativističkom predstavlja apsurdni proizvod buržoaske misli.

No, mada prethodno samog Ajnštajna kritikuje za nedoslednost, dvadeset godina kasnije, 1957. godine, Sovjetska enciklopedija o njemu kaže: „Filozofski pogledi Ajnštajna sadrže svoj duboki progresivni naučni značaj nezavisno od ovih ili onih izjava takve vrste.“ U međuvremenu javlja se i ideja da bi priča o tome kako je Ajnštajn socijalista, ako ne i nešto više od toga, predstavljala pobedu kakvu su Moskva i njen mračni gospodar mogli samo poželeti u prvim godinama hladnog rata.

Godine 1952, uprkos svemu što je lično napisao o njemu i njegovim teorijama, Josif Staljin lično poziva Ajnštajna da dođe i počne da živi u sovjetskoj Rusiji. Ajnštajn odbija njegov poziv i nastavlja da provodi svoje poslednje mirne dane na Prinstonu, dok Huverovi agenti uzaludno kopaju po njegovom smeću.

„Nauka kroz priče“ je medijska inicijativa koja na društvenim mrežama i u tradicionalnim medijima svakodnevno objavljuje originalne priloge inspirisane naučnim saznjanima. Uz podršku Instituta za fiziku u Beogradu, „Danas“ predstavlja 77 izabranih priča sa portala www.naukakrozprice.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari