Vodostaji svih reka su u stagnaciji ili blagom opadanju, što je ribe vratilo u normalu, pa su u stalnoj potrazi za hranom. Tako na Palićkom jezeru uz obalu radi sitna babuška, dok se krupnija peca daleko od obale ili uz travu. Međutim, na Kirešu i Ludoškom jezeru, nakon talasa zahlađenja, bela riba slabo radi, tek po neka bodorka ili sitna babuška na hlebnu ružu ili snop crvića.

Vodostaji svih reka su u stagnaciji ili blagom opadanju, što je ribe vratilo u normalu, pa su u stalnoj potrazi za hranom. Tako na Palićkom jezeru uz obalu radi sitna babuška, dok se krupnija peca daleko od obale ili uz travu. Međutim, na Kirešu i Ludoškom jezeru, nakon talasa zahlađenja, bela riba slabo radi, tek po neka bodorka ili sitna babuška na hlebnu ružu ili snop crvića. Nešto bolje prolaze pecaroši na terenima kod sela Nosa, Žutoj obali i Tresetištu gde babuška, bodorka i cverglan rade na crviće, glistu i hleb, a lovi se i štuka, koja još uvek nije u punom zamahu, mada se na kedera ponekad upecaju primerci od dva-tri kilograma. I na Majdanu, kao i Kočandi na Krivaji kod Žednika, solidno rade babuška, bodorka i po neka deverika i krupan cverglan. Na Velikom Bačkom kanalu sve bolje radi štuka na varalice, ali su ribolovci još uvek više opredeljeni za babušku, bodorku i deveriku koje uzimaju crviće, hlebnu ružu ili kuvanu pšenicu.
Na Dunavu u Novom Sadu, kod Žeželjevog mosta, na silikonske varalice se hvatao sitniji smuđ, a na površinske voblere, pilkere i veštačke mušice zaletao se bucov. Kod Čortanovaca, Beške i Krčedina lovio se smuđ na kedera. I na dunavskim terenima kod Sombora i Apatina lovi se smuđ na parče ili belog kedera (bilo sa obale ili iz čamca, muvanjem ili klasičnom dubinskom metodom), dok su ga varaličari pecali na krupnog šeda ili tvister. Na ovim terenima lovljena je i bela riba, dok smuđaroši u okolini Neština love smuđa, a na Susečkom kamenu – bucova. Smuđ je lovljen i u Novom Sadu i okolini, a na sitnog kedera pecana je i štuka, a solidno je radila i bela riba, na klasične mamce. Sitan smuđ kamenjar lovljen je i u Karlovačkim vinogradima, dok se na Arkanju peca sva bela riba, a na kedera i varalice sitnija štuka. Nešto krupniji primerci štuke lovljeni su kod Slankamena, i na Dunavcu kod Balegiša, dok se na Dunavu kod Krčedina, na hranjenim mestima, pecala krupna babuška, deverika i bodorka. Inače, smuđa love i na Jugovu i oko „gasovoda“, muvanjem mrtvog kedera ili džigovanjem tvistera jarkih boja. Tako je bilo i na nizvodnim terenima oko Gročanske ade i oko Smedereva gde se lovio krupan smuđ i štuka koja je dolazila na keder, ali ne i na varalice. Inače, na Dunavu kod Banatske Palanke lepo radi na sitnog belog kedera i parče smuđ, dok ga na Neri i Karašu sve bolje love na kedera. Za to vreme, na Brzom Dunavcu kod Kličevca lovi se babuška. Na Mlavi kod Starog Kostolca lovljena je takođe krupna babuška na klasične mamce. I na Moravi u okolini Požarevca ribolovci lepo prolaze u lovu klena na filet, glistu i sitne varalice, a iznad Ljubičevskog mosta peca se i smuđ, na kedera ili voblere. I na Dunavu kod Čibuklije love krupnog smuđa, dok je kod Golupca na kedere i parče radio sitan i uz obalu na voblere – još sitnija štuka. A krenuo je i som i krupniji šaran. Podjednako dobro radi na prirodne mamce kao i na varalice. I na terenima oko Donjeg Milanovca, Kladova i Ramu hvatana je babuška, a na kedera štuka i sitniji smuđ. I na terenima u Vršcu i okolini pecao se smuđ, naročito na DTD kanalu i ispod brane kod Kajtasova, gde je lovljen podjednako dobro na kedera i na silikonske tvistere i šedove jarkih boja. Na ovim terenima lovljena je i sitnija babuška na glistu i crviće.
I na Savi je situacija sve bolja. Tako je u okolini Sremske Mitrovice i Šapca solidno radio sitniji smuđ. Podjednako je uzimao tvistera kao i mrtvog kedera (muvanjem), na parče ili sitnog živog kedera. Na Savi se povremeno javljao i bucov koji je raubovao na površini pa su ga varali na veštačke mušice i „spinkastere“, ili na živog „slobodnog“ kedera koga su puštali niz brzake. Na ovim savskim terenima lovljena je i bodorka na crviće, kao i deverika na kuvano žito ili noklu, a povremeno je bilo i ulova šarana. I na terenima od Boljevaca do novobeogradskih blokova, uporni varaličari uspevali su muvanjem ili sporim povlačenjem šedova jarkih boja, da prevare ponekog, čak i krupnog smuđa. Za to vreme, u okolini Ostružničkog mosta lovi se sva bela riba, a najviše na kuvano žito i kukuruz šećerac – deverika, dok je bodorke uzimala crviće.
I Tamiš sve bolje „funkcioniše“ pa se lovi štuka ili smuđ u okolini Barande, Tomaševca i Boke, dok se bela riba i sitnija štuka pecaju u okolini Sefkerina i Opova, gde se povremeno zaletao sitan bucov i štuka.
U Leskovcu i okolini na Južnoj Moravi love skobalja na francuski ribolovni hleb, na koji je povremeno lovljena i mrena. Pored ovih riba, na ovim terenima lovljen je i klen, ali i sitna bela riba. I sa Zapadne Morave kod Kraljeva stižu ohrabrujuće vesti za pecaroše. Na tim terenima lovila se na hleb i crviće nosara, a bilo je i ulova skobalja i mrene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari