Dunav, arheologija i prirodne retkosti 1

Iako je prva asocijacija na opštinu Majdanpek rudnik bakra i industrija, ova opština u istočnoj Srbiji raspolaže turističkim i kulturno istorijskim resursima koji se mogu staviti u funkciju razvoja.

Malo ko u današnjoj Evropi se može pohvaliti da na svojoj teritoriji ima arheološke lokalitete kao što su Vlasac, čiji su stanovnici jeli kultivisane žitarice bar 400 godina pre pojave zemljoradnje na Balkanu, Lepenski vir, mesto gde je praistorijski čovek ostvario svoje neponovljive domete u oblasti plastične umetnosti i Rudna Glava, najstariji očuvani rudnik u Evropi, koji dokumentuje izlazak čoveka iz kamenog doba i prelazak u doba metala. Na to treba dodati još 54 kilometara bezmalo najatraktivnijeg toka Dunava, Rajkovu pećinu, Valja prerast, povoljne klimatske uslove i Nacionalni park Đerdap, hotelski i privatni smeštaj i ugostiteljske objekte kojima se kompletirala turistička razglednica. Temelji dakle postoje, sada treba graditi.

– Do kraja godine biće završeno postavljanje turističke signalizacije, čime će prvi put turistički sadržaji na teritoriji opštine biti adekvatno obeleženi. Osim turističke signalizacije u Majdanpeku i Donjem Milanovcu, na magistralnim saobraćajnicama biće postavljena signalizacija koja će turiste usmeravati ka turističkim atrakcijama. Ova investicija je vredna 2,8 miliona dinara i finansira je opština Majdanpek, kaže Ivan Morarević, koordinator za marketing u opštinskoj Turističkoj organizaciji, od koga saznajemo da će uskoro početi i radovi na osvetljavanju dva najduža tunela na Đerdapskoj magistrali, zarad veće bezbednosti velikog broja pre svega inostranih turista koji koriste biciklističku rutu EuroVelo 6, resorno ministarstvo je podržalo projekat osvetljavanja dva tunela, za napajanje osvetljenja koristiće se solarne ploče, a sami biciklisti će upravljati rasvetom.

Jedna od turističkih atrakcija majdanpečke opštine je Rajkova pećina u čije uređenje je pre dve godine uloženo pola miliona evra kroz projekat „Čudesna priroda – izgradnja kapaciteta u turizmu“. Finansirali su ga sa po 50 odsto učešća EU i Austrijska razvojna agencija i opština Majdanpek. Sada kroz pećinu sa savremenim osvetljenjem vodi jednosmerna kružna staza dužine 1.400 metara, raspolaže se agregatom, sistemom telefonske centrale i audio vodičima.

– Rajkova pećina nakon uređenja može da parira Postojnskoj jami. Godišnje imamo između pet i šest hiljada posetilaca i oko 85 odsto čine organizovane grupe. Prošle godine je prvi put prihod od ulaznica premašio milion dinara, a na osnovu dosadašnje posete, procenjujemo da će u 2016. prihod od ulaznica iznositi 1,4 miliona dinara, što znači da su radovi na uređenju i marketinške aktivnosti imali efekat, priča direktor Turističke organizacije Radomir Zeković.

U Rajkovu pećinu ulagaće se i dalje, sada je na redu uređenju prostora ispred pećine. Pored postojećeg idejnog projekta, radi se glavni projekat kako bi do kraja godine kompletna dokumentacija bila spremna za konkurisanje za sredstva. Uređenje podrazumeva novi vizitorski centar, suvenirnicu, dve letnje učionice multifunkcionalnog karaktera, prostor sa urbanim mobilijarom za odmor i rekreaciju, prostor za prodaju proizvoda domaće radinosti, mokri čvor, parking za automobile u autobuse, uređenje prilaza za osobe sa posebnim potrebama.

– Radićemo i na privlačenju investitora za izgradnju novih, savremenih hotela, razvijanju turističkih proizvoda prema tražnji turista i prema mogućnostima njihovog ostvarenja i nastavićemo sa ulaganjima u marketinške aktivnosti radi veće vidljivosti što može postići umrežavanjem svih stejkholdera kako sa teritorije opštine, tako i iz susednih opština, objašnjava dalje planove Morarević.

Saradnja sa centrima za kulturu u Majdanpeku i Donjem Milanovcu, kulturno-umetničkim društvima je uspostavljena, radi se na promociji ne samo sadržaja TOOM, već čitave opštine jer je to, kako kažu naši sagovornici, u interesu svih.

– U okviru mogućnosti, uključujemo i lokalnu zajednicu u turističku privredu, a primer za to je prodaja suvenira domaćih proizvođača. Idemo sa minimalnom maržom od koje ne zarađujemo, već pomažemo lokalnom stanovništvu i pokazalo se da raste zainteresovanost za proizvodnju suvenira, kao i njihova prodaja, navodi Zeković.

– Privatan smeštaj je naša prednost u odnosu na ostale opštine u okruženju. Prednost za goste su niske cene i ljubaznost stanodavaca. U ovom trenutku imamo 30 stanodavaca sa 170 ležajeva. Hendikep je taj što, iako je u Majdanpeku dosta praznih stanova, ljudi tu izgleda nisu zainteresovani da se uključe u privatan smeštaj, zaključuje direktor TOOM, nadajući se da će se to promeniti.

A da se neke stvari menjaju na bolje, potvrđuju i organizatori manifestacija koje su takođe jedan od motiva za dolazak turista. Nisu sve manifestacije izašle iz lokalnih okvira, ali se već izdvojilo nekoliko koje su sposobne da svojim sadržajima i kvalitetom privuku posetioce. Najmlađi festival je Danube Fun fest, međunarodni edukativno-sportsko-zabavni festival koji su vođeni idejom da dovedu svet u Donji Milanovac. Osmislili su ga mladi agilni, vredni, obrazovani, spremni da svoje slobodne vreme utroše za dobrobit mesta u kojem žive okupljeni u Inicijativi Mladih „Hoću! Mogu!“. Na prvom, prošlogodišnjem bilo je 300 stranih i 6.000 domaćih turista, slično je i ovog avgusta. Entuzijazam je očigledno „zarazan“ jer je Inicijativa oko sebe vrlo brzo okupila dosta osnovaca, srednjoškolaca, studenata i akademaca, kojima nije teško da se prihvate posla. Ovog su leta, pored ostalog, uređivali gradsku plažu, a uz pomoć sponzora, ovdašnjih preduzetnika i mesne zajednice izrađeni su i postavljeni novi suncobrani.

Očuvanje tradicije kroz folklorne festivale zastupljeno je u više naselja majdanpečke opštine, od „Jorgovan festa“ na Miroču, preko Uskršnjih dana folklora u Crnajki, Bačije Jasikova do „Sačuvajmo gajde i stare igre od zaborava“ u Rudnoj Glavi. Svojim značajem, izdvojio se Internacionalni festival folklora „Orfeo“ u Majdanpeku koji po ugledu na svetski poznate festivale folklora, hoće da sačuva i neguje ono što je najvrednije u bogatom fondu narodnih pesama i igara i da publici prikaže najvrednija dostignuća međunarodne folklorne scene. Tokom petodnevnog trajanja na sceni postavljenoj u centru rudarskog Majdanpeka svoje umeće prikazalo je više od 600 učesnika iz 16 folklornih ansambala iz Evrope i Latinske Amerike čije nastupe je gledalo blizu osam hiljada gledalaca. Najatraktivniji su svakako bili gosti iz dalekih zemalja, Kolumbije, Kostarike i Čilea. Kolumbijce publika Orfea poznaje od prošle godine, a ansambl Banda Renacer iz Santijago de Čilea i Rey Curre iz San Hozea Kostarika po prvi put su u Srbiji.

– Festivali ove vrste omogućavaju druženje, prijateljstva i široku razmenu saznanja. Oni prenose dragocene poruke o vrednosti svakog pojedinca, kako u rasnom, tako u jezičkom, etničkom, konfesionalnom i svakom drugom smislu, kaže direktor Orfea, LJubomir Brandušanović, najavljujući da će iduće godine, kada Internacionalni festival folklora slavi petogodišnjicu postojanja, biti kvalitetnih iznenađenja.

Svakog proleća, već 14 godina, Majdanpek je i domaćin Međunarodne izložbe „Žene slikari“ , a na ovogodišnjoj su učestvovale 184 umetnice iz osam zemalja – Meksika, Hrvatske, Mađarske, Rusije, Tajlanda, Australije, Republike Srpske, BiH i Srbije. Centar za kulturu Majdanpek, organizator ove značajne manifestacije ima za cilj da afirmiše i predstavi rad žena umetnika iz zemlje i sveta, ali i da stimuliše umetnost, kulturu i turizam i u tome uspeva.

Ove godine jubilej, 15 godina, obeležava i „MajdanArt“, međunarodna umetnička radionica za dizajn i izradu unikatnog nakita koji tradicionalno okuplja umetnike i njihove radove iz zemlje i sveta u cilju razvoja vizuelne umetnosti i kreativnih industrija.

– Ono što nas razlikuje od drugih umetničkih radionica jeste taj edukativni deo gde angažujemo stručne saradnike, pre svega sa Fakulteta primenjenih umetnosti, ali i drugih umetničkih fakulteta koji rade sa mladima i to je ono što se prenosi kroz generacije. Posledica toga je kolekcija „MajdanArta“ sa više od 300 modela od čega se deo nalazi u Muzeju primenjenih umetnosti, deo je ostao u Zlatari Majdanpek i deo predstavlja stalnu kolekciju „MajdanArta“ koja je namenjena promociju umetnosti, objašnjava predsednik „MajdanArta“ Zoran Mitrović.

Deo „MajdanArta“ je sedma po redu međunarodna izložba „Umetnost u minijaturi“ otvorena pre dva dana u Majdanpeku, na kojoj je predstavljeno 150 predmeta u dizajnu nakita 39 autora, a ukupno je izloženo preko 600 radova. Ovu će izložbu posle Majdanpeka, moći da vidi publika u Beogradu u Muzeju primenjenih umetnosti. Treba svakako spomenuti i Međunarodni festival zabavne muzike za decu i mlade „Tin“ i takmičenje u pripremanju riblje čorbe i ribljeg paprikaša „Porečki kotlić“ , Seosku sportsku olimpijadu, koji takođe imaju svoje poklonike i vernu publiku.

Danube Fun Fest

– Danube Fun Fest je osnovan sa idejom da razmrda i probudi Donji Milanovac, ali i istočnu Srbiju. Želeli smo da dovedemo što više ljudi i pokažemo šta sve imamo od prirode i kulturno-istorijskih znamenitosti. Manifestacija ovakvog karaktera bi mogla biti najbrži pokretač turizma u ovom kraju. Jedan od glavnih ciljeva bio je angažovanje mladih, volonterizam, aktivizam, te je čitava organizacija i pala na mlade, objašnjava za Danas predsednik IM „Hoću! Mogu“ Petar Jovanović, inače idejni tvorac Danube Fun Festa.

Postavka i za kapetan Mišu‘]

Turisti koji dođu u opštinu Majdanpek mogu na kvalitetan način da provedu vreme, obilascima prirodnih i kulturnih spomenika, a svoje mesto u ponudi polako, ali sigurno zauzima i Zavičajna galerija u Donjem Milanovcu otvorena prošlog leta. Do sada je imala oko dve hiljade posetilaca, uglavnom stranih turista sa kruzera koji pristaju u Donjem Milanovcu. „U planu je da se u Zavičajnoj galeriji oformi posebna postavka posvećena Kapetan Miši Anastasijeviću, našem znamenitom sugrađaninu koji je svojim dobročinstvima zadužio i Donji Milanovac i Srbiju, a da mu se niko do sada nije na pravi način odužio, kaže Ivan Morarević. Osim brojnih atrakcija privlačnih za turiste, opština Majdanpek ima još jednu prednost“, kažu u TOOM-u.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari