Dvorac Nojhauzen u Srpskoj Crnji, koji sada služi turistima, krije fantastičnu priču o svom vlasniku 1Foto: t.o. nova crnja

Delegacija francuskih stručnjaka koja je, na poziv srpske Vlade, krajem decembra obišla sačuvane dvorce u Srbiji, spomenike kulture, zaključila je da je kulturno nasleđe bogato i da se može bolje iskoristiti.

Na spisku dvoraca naizostavno se našao najmlađi i najbolje očuvani lovački dvorac Nojhauzen na području Vojvodine, u Srpskoj Crnji, na samoj granici sa Rumunijom. Ne bez razloga.

Lep, obnovljen, građen i opremljen kvalitetnim materijalima i što je najvažnije, iza njega ne stoji priča o nekakvom plemiću, kao kod drugih vojvođanskih dvoraca, već o kontroverznom nacisti koji je službovao u Beogradu, a sebi podigao lovački dvorac.

„Francuski stručnjaci obišli su naš dvorac, koji se našao na spisku 25 objekata koje su posetili u Srbiji, On je u dobrom stanju, renoviran je 2011. godine i atraktivan je, koristi se u turističke svrhe. Od francuskih stučnjaka možemo očekivati idejno rešenje za njegovu namenu i preporuke kako da se koristi“, objašnjava Nikola Tolčin, direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja.

Kako objašnjava, vlasnik dvorca je opština Nova Crnja i ona ga je u nekom ranijem periodu davala u zakup. Nekad davno, nakon drugog svetskog rata dvorac je služio za smeštaj gostiju, ali se decenijama ništa u njega nije ulagalo.

Nakon što je pre desetak godina restauriran, u njemu se čak snimaju i filmovi, poput nedavnih scena za film i seriju „Knez Mihajlo“.

„Dvorac je slobodan, ukoliko bi se našao adekvatan zakupac mogao bi da bude iznajmljen. Moguće ga je posetiti, uz prethodnu najavu Turističkoj organizaciji naše opštine, a mogući je i njegov najam za specijalne prilike, konferencije i proslave“, priča naš sagovrnik.

On naglašava da su svesni značaja dvorca, njegove lepote i da razmišljaju kako dalje razviti njegovu ponudu i sadržaje.

„Naša opština ima planove za objekat, oni se kreću u pravcu razvoja banjskog turizma, jer sam dvorac ima 2.000 kvadrata, dok okolno zemljište, u državnom i opštinskom vlasništvu, iznosi 14 hektara i ima potencijala za razvoj u tom pravcu“, priča Nikola Tolčin.

A da se za dvorac interesuje sve više posetilaca zaslužan je ne samo njegov atraktivan izgled već i neverovatna životna priča čoveka koji ga je podigao – Franca Nojhauzena, čoveka živopisne biografije i veština, koga domaća istoriografija pamti kao opunomoćenika Rajha za privredu u Srbiji tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.

Rođen 1887. godine u Mercigu, Nemačka, Nojhauzen je svoju karijeru započeo kao pilot u Prvom svetskom ratu, a vrlo brzo po okončanju rata obreo se u Beogradu, najpre u jednoj auto-radionici, potom u uvozno-izvoznom preduzeću, a uz brojne stečajeve, bekstvo u Bugarsku pa potom povratak u Srbiju, karijeru je brzo menjao sa angažmanom u Nacističkoj partiji i vrtoglavnim usponom u nacističkoj hijerarhiji, koji je praćen korupcijom.

O njegovom uticaju, ličnom bogaćenju i snabdevanju Rajha svim mogićim sredstvima, britanska ambasada u Beogradu imala je detaljne podatke.

Nezapamćeno ratno bogaćenje koštalo ga je istrage u spostvenim redovima, pa je uhapšen od strane nacista i poslat u logor, odakle su ga Amerikanci vratili komunističkim vlastima u Jugoslaviji.

Kao čovek koji je znao „toliko“ vrlo brzo je komunistički zatvor zamenio za pomaganje novim, crvenim vlastima u oblasti privrede, a nakon svoje iskupljujuće misije, pretpostavlja se u dogovorenoj razmeni, završio je u Minhenu gde je i umro 1966. godine.

Bajkoviti dvorac

Dvorac u Srpskoj Crnji utvrđen je za spomenik kulture 2018. godine i jedini je dvоrаc nа pоdručјu Bаnаtа pоdignut zа vrеmе Drugоg svеtskоg rаtа, u pеriоdu оd 1941. dо 1943. gоdinе, prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.

„Dvorac je pоslеdnji u nizu pоdignutih dvоrаcа u Vојvоdini, kојi sе grаdе u pеriоdu оd оsаmnаеstоg vеkа dо pоčеtkа Drugоg svеtskоg rаtа. Dvorac је izvеdеn u еklеktičkоm maniru, sа еlеmеntimа klаsicizmа i bаrоkа. Prаvоugаоnе је оsnоvе i imа sutеrеn, prizеmlје, sprаt i pоtkrоvlје“, kaže Bojan Kojičić, istoričar umetnosti iz Zavoda za Zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu.

Kako navodi, u dvоrаc su ugrаđеni kvаlitеtni mаtеriјаli, stеpеništа оd ružičаstоg mеrmеrа, dеkоrаtivnе оgrаdе оd kоvаnоg gvоžđа, hrastova stolarija.

„Stоlаriја je prvoklasna, оd hrаstоvinе, а еntеriјеr је skоrо u pоtpunоsti оčuvаn i luksuznо оprеmlјеn, u sаlоnu prizеmlја је sаčuvаn kаmin, drvеnа kаsеtirаnа tаvаnicа, dvоkrаkо hrаstоvо lučnо stеpеništе sа оgrаdоm оd bаlustеrа, zаtim mеrmеrni pоd u hоlоvimа i pаrkеt u sаlоnimа, vrаtа sа pеrvаzimа i očuvanom bravarijom i vitrаži u hоlu prvоg sprаtа“, precizira zrenjaninski stručnjak.

Prema predanju, lovački dvorac u Srpskoj Crnji projektovaoje  ruski zarobljenik, arhitekta.

Više vesti iz ovog grada čitajte na sledećem linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari