
Ukoliko se ujutru teško budite i osećate se umorno bez obzira na to koliko ste spavali, problem verovatno leži u trenutku kada ste otišli na spavanje. Prema rečima dr Čarlsa Puze, vreme kada idete u krevet ključno je za prolazak kroz sve važne faze sna.
U videu koji je podelio sa svojih 811.000 pratilaca na Instagramu, dermatolog koji je studirao na univerzitetima Harvard i Djuk otkrio je jednostavnu formulu za izračunavanje „savršenog“ vremena za spavanje, što će vam pomoći da pređete kroz maksimalan broj ciklusa spavanja, piše Index.hr.
Formula za odlazak na spavanje
Ciklusi spavanja se sastoje od četiri faze koje se progresivno produbljuju. Četvrta i najvažnija faza sna je REM. To je ključno za emocionalnu obradu i kognitivne funkcije, a takođe je i faza u kojoj ćete najverovatnije sanjati. Svaki ciklus spavanja traje oko 90 minuta, ali ako ga prekine alarm u najkritičnijem trenutku, mogli biste da propustite fazu sna koja vam najviše koristi. Stručnjaci kažu da je idealno vreme za buđenje na kraju punog ciklusa ili na samom početku novog ciklusa.
Zdravoj odrasloj osobi potrebno je oko sedam do devet sati sna po noći. To znači da osoba prolazi kroz pet ili šest ciklusa po noći. Dr Puza kaže da je prvi korak u pronalaženju savršenog vremena za spavanje da odaberete da li želite da imate pet ili šest ciklusa spavanja, u zavisnosti od toga šta je za vas realno. Zatim predlaže da dodate 15 minuta da biste sebi dozvolili da zaspite.
„Ako želite pet ciklusa, to je sedam sati i 45 minuta, a šest ciklusa je devet sati i 15 minuta. Recimo da morate da ustanete na posao u 7. Jednostavno oduzmite broj ciklusa (pet ili šest) i vaše idealno vreme za spavanje biće 21:45 ili 23:15″, rekao je on.
View this post on Instagram
Ipak, sudeći po komentarima, mnogima je najveći problem da zaspu.
„Ležim satima u krevetu pre nego što konačno zaspim, bez obzira na to koliko sam umoran. Zaspati za 15 minuta bi bilo pravo čudo“, prokomentarisao je jedan korisnik Instagrama.
Dr Puza je istakao da je dobar san ključan za usporavanje starenja, oporavak mišića, pamćenje i zdravlje mozga. Hronični nedostatak sna povećava rizik od gojaznosti, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, pokazuju brojne studije.
Nesanica može biti uzrokovana stresom, anksioznošću, alkoholom, kofeinom ili nikotinom, bukom, radom u smenama i kašnjenjem mlaznjaka. Ako redovno imate problema sa spavanjem, postoje jednostavni načini da poboljšate svoju higijenu sna. Ovo uključuje održavanje redovnih sati spavanja, ostajanje aktivnim tokom dana i stvaranje mirnog prostora za spavanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.