Mi govornici i govornice BHCS jezika jednako upotrebljavamo i spasen i spašen, spasao i spasio, spasavati i spašavati. Dakle, i jedno i drugo.
Ovaj glagol u našem jeziku ima dva oblika infinitiva – spasti i spasiti. Pošto imaju različite osnove (spas- i spasi-), gradiće i različite oblike vremena. Od spasti je prezent spasem, perfekat spasao, trpni pridev spasen, dok će od spasiti ovi oblici glasiti spasim, spasio, spašen. Ovom prvom odgovara nesvršeni glagol spasavati, a drugom spašavati.
Pisali smo o ovome pre više godina https://www.danas.rs/kultura/spasavanje-spasavanja/ ali iste nedoumice postoje i danas. Mnogi misle da oblici spašen i spašavati nisu dobri, a razlog je verovatno taj što slične tvrdnje nalazimo i u nekim jezičkim pripučnicima. Naime, ima lingvista (a možda ih više i nema) koji su oblik spasti preporučivali kao bolji od spasiti.
Ove preporuke su se držali i autori Pravopisa 2010. Matice srpske, ali ono što se označava kao bolje, ne znači da je objektivno bolje ili “ispravnije”. Većina lingvista je čak prilično gadljiva na takve preskriptivističke kvalifikacije smatrajući da u jeziku ne može neka pojava biti bolja ili gora od druge.
Pravopisni rečnik Milana Šipke i Normativna gramatika Matice srpske navode oba oblika kao jednako regularna, s tim što se u gramatici napominje da je oblik spasiti primljen iz zapadnih govora.
Uglavnom, oba oblika su standardna, pa su samim tim standardni i oblici za vremena koji se od njihovih osnova grade. Jedino što Pravopis, koji dakle ne osporava nijedan oblik, izričito odbacuje nesvršeni glagol spašavati odobravajući samo spasavati, ali oni nisu normalni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.