Na 180-om kilometru od Beograda na putu ka Crnoj Gori, nadomak Čačka, prostire se Ovčarsko-kablarska klisura, poznata po velikom broju manastira i prirodnoj lepoti kojom dominira neverovatna putanja Zapadne Morave. Dvadeset kilometara dugačka, poznata kao „srpska Sveta Gora“ koja se krasi izuzetnom lepotom i bogatstvom flore i faune, sakralnih i memorijalnih objekata, ova čarobna klisura udaljena 17 kilometara od Čačka, proglašena je za zaštićeno dobro – predeo izuzetnih oblika.

Na 180-om kilometru od Beograda na putu ka Crnoj Gori, nadomak Čačka, prostire se Ovčarsko-kablarska klisura, poznata po velikom broju manastira i prirodnoj lepoti kojom dominira neverovatna putanja Zapadne Morave. Dvadeset kilometara dugačka, poznata kao „srpska Sveta Gora“ koja se krasi izuzetnom lepotom i bogatstvom flore i faune, sakralnih i memorijalnih objekata, ova čarobna klisura udaljena 17 kilometara od Čačka, proglašena je za zaštićeno dobro – predeo izuzetnih oblika.
U srcu ove klisure nalazi se Ovčar banja o kojoj je svojevremeno pisao turski putopisac Evlija Čelebija. Banja sadrži termalne vode koje pomažu pri lečenju reume, spondiloze i artritisa. Odskora je osavremenjena, otvoren je velnes centar i hotel koji pruža odlične uslove gostima. U okviru ovog centra nalaze se i restorani poznati po ribljim specijalitetima. Brojni su i planinski izvori s lekovitom vodom. U okviru banje nalazi se i auto kamp koji je omiljeno stecište kampera i izletnika. Za njih su organizovane sportske i rekreativne manifestacije, a na veštačkim jezerima Ovčar banja i Međuvršje svake godine održava se takmičenje sportskih ribolovaca. Tokom leta, pažnju privlače Letnji dani kulture na kojima učestvuju umetnici, književnici, glumci. Gotovo nijedan putnik kojeg put navodi u ove krajeve ne može ostati ravnodušan na sve blagodeti ovog dela Zapadne Srbije.
Ukoliko tokom odmora od puta, bacite pogled na Kablar, neizbežan je nesvakidašnji prizor crkve koja je napravljena u steni planine. Po predanju, crkvu je posećivao Sveti Sava, a mnogi turisti s ovog mesta ponesu vodu koja izlazi iz stene i za koju se veruje da je lekovita. Pored ovog svetilišta, nalazi se i crkva pećina Kađenica koja je svojevrsni memorijalni objekat. Ne valja zaobići ni manastir na vrhu brda, čije osvetljenje ostavlja utisak kao da je na nebu. Manastir Ilinje podignut je 1932, a obnovljen na starim temeljima manastira. Nezaobilazni su i ostali manastiri koji se po svom položaju nižu jedan za drugim, kao trajni spomenici duhovnosti i kulture – manastir Blagoveštenje iz 17.veka, potom Vavedenje, manastir Preobraženje koji nema svoju parohiju ni imovinu već je uloga misionarska. Manastir Jovanje prvi put se spominje 1536, a poznat je po starim zapisima koji se i danas čuvaju. Manastir Nikolje su po predanju podigli svetogorski kaluđeri koji su se povukli iz Svete Gore, ispred Katalone, u 14.veku. Nedaleko od ostalih su i Sveta Trojica, Sretenje, Uspenje Presvete Bogorodice.
Put od Čačka do Lučana prati tok Zapadne Morave koja u jednoj tački gubi svoju putanju, a zatim se ni od kuda pojavljuje i nastavlja tok. Mnogi verovatno i ne znaju kuda ova reka nastavlja, ali ukoliko se nađete s druge strane Morave, uskim putićem na kojem ne mogu da se mimoiđu dva automobila, videćete kakve neverovatne putanje pravi ova reka. Taj put je nekada bio i jedini do Čačka. Neverovatan je osećaj naći se u jednom od mračnih, hladnih i vlažnih tunela prokopanih pre mnogo decenija, koji u mnogim prolaznicima budi strah, iščekivanja da će se svakog momenta tunel srušiti. A kada izađete iz mraka, dočekuje vas potpuno neverovatan prizor Zapadne Morave koja izgleda kao da se igra s kopnom. Ukoliko se nađete na jednoj od dve planine, pogled koji se prostire nikoga ne ostavlja ravnodušnim. S velelepnih planina jasno se vidi tok čarobne, krivudave reke.
Svi turisti su dobrodošli na domaća ognjišta okolnih sela koja se bave seoskim turizmom i željno iščekuju goste. Domaćini vam mogu ponuditi svoje proizvode sa sela, uživanje u autentičnom srpskom seoskom ambijentu, blagodeti svog domaćinstva i neizbežnu i dobro poznatu šljivovicu uz koju idu i simpatične priče i sećanja meštana i domaćina.
Ove, kao i mnoge druge blagodeti ovog dela Zapadne Srbije je samo jedan od razloga da, ako ne posetite i ne boravite nekoliko dana u ovom izobilju prirodnih lepota, a onda bar zastanete tokom puta, bacite pogled i udahnete malo svežeg vazduha. Ovčarsko-Kablarska klisura nagoni čoveka na beskrajno istraživanje prirode i spoznaje prave lepote i poziva čoveka da se ponovo vrati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari