Jelena Begović o projektu "Jadar": Nauka može da doprinese da se dođe do odluke koja ide u korist građana Srbije 1Foto: Printscreen/RTS

Nauka ne donosi odluku o projektu „Jadar“, ali može da doprinese kritičkim razmišljanjem i razmenom mišljenja da donosilac odluka na kraju donese odluku koja apsolutno ide u korist, a ne na štetu građana Srbije, rekla je za RTS ministarka nauke i tehnološkog razvoja Jelena Begović.

Istakla je da je novim sporazumom sa Francuskom već snažna saradnja dveju zemalja podignuta na viši nivo.

Ministarka nauke i tehnološkog razvoja Jelena Begović rekla je za RTS da Srbija i Francuska već imaju snažnu saradnju u nauci, razvoju inovacija i startap ekosistemu, a da je sporazumom koji je potpisan tokom posete francuskog predsednika Emanuela Makrona podignuta na viši nivo.

„Što se nauke tiče, predviđeno je da se dogovorimo o uvođenju strateških naučnih projekata. Znači, još jedan način i mogućnost da se finansiraju projekti iz šest oblasti. Između ostalog, iz oblasti veštačke inteligencije, biotehnologije, ali i oblasti nuklearne energije. Znači, neki strateški pravci koje smo zauzeli i saradnja sa Francuskom će nam i te kako značiti“, naglasila je Begovićeva.

Napomenula je da će sve ovo učiniti da primena nauke bude intenzivnija, što znači kvalitetniji život, bolju zdravstvenu uslugu, bolju medicinu, kvalitetniju poljoprivredu, zdraviju hranu, kao i životnu sredinu.

Govoreći o saradnji u oblasti veštačke inteligencije, Jelena Begović je navela da je Francuskoj, kao jednoj od najrazvijenijih evropskih zemalja, važna ta nova tehnologija.

„Srbija se takođe uključila u taj voz i prati i implementira nove tehnologije, ali želimo i da razvijemo nove tehnologije, uključujući veštačku inteligenciju“, navela je Jelena Begović.

Dodala je da je u Srbiji veštačka inteligencija najrazvijenija u oblastima poljporivrede, autonomne vožnje i upravljanja energetskim sistemima.

„Jedna od značajnih i velikih francuskih kompanija ‘Šnajder elektriks’ ima baš u Srbiji, zbog našeg znanja, naše ekspertize, na kraju krajeva, kupili su jedan naš startap, imaju ogroman razvojno-istraživački centar u Srbiji. Preko 1.000 inženjera tu radi, ali ono što građani ne znaju, jeste da se elektroenergetskim sistemom u Kanadi, u SAD, u mnogim gradovima sveta, upravlja baš iz Novog Sada“, naglasila je Jelena Begović.

Poručila je da će se na Francusko-srpskom forumu inovacija razgovarati o svim navedenim oblastima, ali i da će to biti dobra prilika za naučnu i startap zajednicu da se predstavi.

„Sastanak o iskopavanju litijuma protekao jako dobro“

Govoreći o sastanku sa naučnom zajednicom o iskopavanju litijuma, Jelena Begović je navela da je taj sastanak jako dobro protekao i da je predsednik Aleksandar Vučić zamolio da se nauka više uključi, ne samo u projekat „Jadar“, već u sva pitanja koja su u vezi sa životnom sredinom.

„Mi imamo jako dobru nauku. Bila su prisutna 33 dekana i direktora fakulteta koji u svojim kućama, u svojim institucijama imaju stručnjake koji se bave temama, direktno i indirektno, životnom sredinom. Tu ima ljudi koji su ceo život posvetili, celu svoju karijeru ovoj temi i tu leži znanje, tu leže činjenice, tu leže podaci, tu leže dokazi“, naglasila je Begovićeva.

Objasnila je da sam princip kritičkog razmišljanja, koji podrazumeva razmenu i sagledavanje nekog projeta iz različitih uglova, kao i da korišćenje svojih ekspertiza i znanja dovodi do različitih mišljenja koja su se, kako kaže, na tom sastanku čula.

„Imaćemo sada redovne sastanke na temu da vidimo koje su potencijalno možda negativne strane, koje su potencijalno pozitivne strane, ali da izađemo sa podacima i dokazima. Nauka ne donosi odluku, ali i te kako može sa ovim kritičkim razmišljanjem, sa razmenom različitih mišljenja da doprinese da donosilac odluka donese na kraju krajeva jednu odluku koja apsolutno ide u korist, isključivo u korist, a ne na štetu građana Srbije“, rekla je Jelena Begović.

Istakla je da će se sastanci održavati često, a da se formiraju i različite radne grupe, pošto je tema životne sredine vrlo kompleksna, kao i da su potrebni multidisciplinarni timovi.

„Ideja platforme jeste, s obzirom na to da živimo u 21. veku i koristimo u svakodnevici nove tehnologije, kao što su mobilni telefoni, laptopovi i tako dalje, da ih koristimo da bi pratili parametre životne sredine“, navela je Jelena Begović.

Kako je najavila, biće napravljen i portal putem kojeg će ti parametri moći da se prate, a osnovna konfiguracija tog sajta bi trebalo da bude dostupna početkom oktobra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari