Novine u lečenju karcinoma

Stručnjaci Roša navode da su poslednjih godina napravljeni izuzetni pomaci u lečenju karcinoma u ranim fazama bolesti a da su sada blizu toga da će biti moguće ozbiljno produžiti život i pacijentima u poodmaklim stadijumima karcinoma zahvaljujući naprednoj dijagnostici i lekovima koji pomažu imunom sistemu organizma da prepozna rak.

– Rane studije pokazuju da je posebnim terapijama moguće aktivirati svu snagu imunog sistema u telu koji potom napada i ubija ćelije raka. Te studije su pokazale da je imuni sistem u stanju da se dugo i uspešno bori i da pacijenti sa kancerom u metastazi sada mogu živeti godinama! To je revolucija u medicini. Naše terapije pomažu imunom sistemu da prepozna ćelije raka i napadne ih – kaže Severin Švan.

Švan je naveo da Roš trenutno obavlja klinička ispitivanja desetine različitih terapijskih kombinacija i da očekuje da će prvi lekovi nove generacije biti dostupni pacijentima za pet do deset godina. Da će fokus farmaceutskog giganta iz Švajcarske na polju onkologije biti na imunoterapijama pokazuje i podatak da je od 11 ovogodišnjih kliničkih istraživanja čak 10 iz oblasti imunoterapije!

Očekuje se da će novi načini lečenja pre svega poboljšati rezultate u lečenju pojedinih vrsta raka pluća, bešike, dojke, bubrega, melanoma kože.

Ali nije sve u imunoterapiji. Istraživanja su pokazala da je od ključne važnosti utvrditi sa velikom preciznošću o kom tipu kancera je reč. To znači da će u budućnosti ključnu ulogu u lečenju obolelih od raka imati dijagnostičari koji sa preciznošću moraju da utvrde o kojoj vrsti karcinoma je reč da bi se napravila personalizovana kombinacija za svakog pacijenta.

Biće jednako važno i da li će i na koji način nove terapije biti dostupne pacijentima. Piter Hug (Peter Hug), direktor Roša za Istočnu Evropu, Bliski istok i Afriku, objašnjava da je jedan od glavnih izazova obezbediti terapije u zemljama sasvim različitog ekonomskog razvitka i mogućnosti. Hug objašnjava da je zbog toga Roš, u cilju proširenja dostupnosti svojih terapija, počeo da primenjuje fleksibilan model po kome se u saradnji sa lokalnim zdravstvenim sistemima cene definišu na osnovu nekoliko različitih činilaca: od budžetske snage zdravstvenih fondova, ustanova i pojedinaca do merenja učinka leka u okviru terapije koja se daje pacijentu. Ako su, na primer, učinak i uloga jednog leka u lečenju raka dojke veći, a u lečenju raka prostate manji – cena jedne iste doze može biti različita.

– Ovakav sistem je fer i pacijenti i zdravstveni sistemi plaćaju realan učinak leka. istovremeno, najbogatije zemlje su se saglasile sa Rošovom inicijativom da se napusti princip „jedna cena za čitav svet“ kako bi terapije postale dostupne i pacijentima u manje razvijenim zemljama – objašnjava Hug napominjući da je važno u razgovorima sa lokalnim zajednicama sagledati kompletnu sliku u zdravstvu.

– Nemoguće je jedan isti princip koristiti u zemljama poput Srbije i Turske, koje imaju zdravstvene sisteme slične onima u Zapadnoj Evropi, i zemljama poput Kirgistana i Ugande, u kojima pacijenti nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti kakva se danas smatra standardom. U razgovorima sa svakom zemljom posebno važno je napraviti posebno skrojen održivi model finansiranja zdravstvenog sistema – kaže Hug.