Prazan akumulator: Kako pokrenuti vozilo uz pomoć kablova i koja greška može biti opasna

Prazan akumulator je verovatno najmanji kvar koji može da vas zadesi. Čak ne mora ni da košta, ako možete da ga napunite uz pomoć kablova.

Tehnički saradnik HAK-a, Marin Morava, objasnio je razloge zbog kojih akumulator može otkazati, kako ispravno povezati kablove i zašto je, u slučaju praznog akumulatora, najbolje pozvati stručnu pomoć HAK-a.

Simptomi praznog akumulatora

Simptomi praznog akumulatora mogu biti različiti, zavisno od stanja baterije ili uzroka njenog pražnjenja. Ove simptome možemo podeliti u tri najčešća scenarija koja se javljaju na terenu:

1. Po dolasku do vozila: Najpre ćemo primetiti da daljinski upravljač ne otključava vozilo, a pokazivači pravca ne rade. Ulazak u vozilo postaje nemoguć osim ukoliko ne upotrebimo mehaničku bravu na spoljnim vratima.

Nakon što se ipak uspešno smestimo u vozilo i pokušamo da okrenemo ključ, ništa se ne dešava – električna oprema u vozilu ostaje u potpunom mirovanju. Ako ni sva četiri pokazivača pravca ne rade kada pokušamo da ih aktiviramo sa unutrašnjeg prekidača, to najverovatnije znači da je akumulator duboko ispražnjen ili potpuno neispravan.

2. Druga situacija javlja se kada, po dolasku do vozila, pokušamo da otključamo vrata daljinskim upravljačem i primetimo da pokazivači pravca svetle slabije nego obično, dok centralne brave otežano otključavaju. Ponekad uspevaju da otključaju vrata, ali često se usporavaju ili prekidaju rad, pa je potrebno dodatno koristiti mehaničko otključavanje. Kada uđemo u vozilo, pokušavamo da upalimo motor, ali instrumenti na kontrolnoj tabli rade nepravilno, kao da je cela elektronika vozila otkazala. Ova situacija je najopasnija za elektroniku vozila, jer to ukazuje da je baterija pala ispod potrebnog napona ili da je jedna od ćelija akumulatora neispravna. U ovom slučaju, ne treba pokušavati da se uspostavi kontakt ili otključa centralna brava, jer je već moguće da je došlo do oštećenja elektronike vozila zbog niskog napona. Sve dalje radnje treba prekinuti, jer je očigledno da nešto nije u redu sa napajanjem vozila.

3. Treća situacija se javlja kada je moguće ući u vozilo daljinskim otključavanjem, uspostaviti kontakt i upaliti svetla ili neki drugi potrošač, ali kada pokušamo da upalimo motor, čuje se kliktanje iz motornog prostora ili se ništa ne dešava kada okrenemo ključ. Ako motor na kraju počne da se pokreće, obično je to sa slabim brojem obrtaja, što znači da elektropokretač ne može da pokrene motor. Ova vrsta pražnjenja akumulatora obično znači da je baterija ispražnjena do granice dozvoljenog napona ili da je došlo do kvara jedne od ćelija. Zbog smanjenog kapaciteta akumulatora, nije moguće obezbediti dovoljno energije za pokretanje motora, jer se veća potrošnja struje ne može izdržati.

Analiza problema sa nemogućnošću pokretanja motora

Mogući uzroci nemogućnosti pokretanja motora obično su povezani sa problemima sa baterijom, ali postoji nekoliko drugih faktora koji mogu uzrokovati ovu situaciju.

Prvo, jedan od najčešćih razloga je zaborav na isključenje električnih potrošača vozila dok je u mirovanju. Na primer, spoljna svetla, pokazivači pravca, vrata ili prtljažnik mogu biti nedovoljno zatvoreni, što dovodi do toga da svetlo u vozilu ostane upaljeno. Takođe, može biti da neki dodatni uređaji ostanu aktivni, ili su uključeni uređaji koji troše energiju, a sve to može brzo isprazniti akumulator.

Pored toga, starost baterije igra značajnu ulogu. Ako znamo kada je baterija poslednji put zamenjena, postoji velika verovatnoća da će sličan problem nastati nakon što prođe period slične starosti baterije. Problemi sa baterijama obično počinju nakon 2 godine, dok kvalitetniji akumulatori mogu izdržati i do 10 godina.

Međutim, nije uvek uzrok problem sa samom baterijom. Moguće je da su u pitanju i drugi povezani problemi, kao što su: aktivirani alarm, prazna baterija u ključu, neregulisana pedala kvačila ili kočnice, ručica automatskog menjača koja nije u parking poziciji, neuredno zatvorena vrata ili poklopac motora, ili čak kvar na bravi za paljenje, električnom starteru ili alternatoru.

Pre nego što se odlučimo da povezujemo kablove za pokretanje, važno je da proverimo sve ove potencijalne uzroke.

Povezivanje kabla za startovanje – opasnosti i preporuke

Ako odlučimo da povežemo kablove za startovanje, moramo biti svesni da nepravilno rukovanje može izazvati ozbiljna oštećenja električnih i elektronskih sistema na našem vozilu, ali i na vozilu koje nam pomaže. Takva oštećenja mogu biti toliko ozbiljna da popravka postane ekonomski neisplativa. Takođe, iako su ozbiljne povrede retke, moguće su ako se ne koriste odgovarajuća zaštitna oprema prilikom obavljanja ovih radnji.

Zbog svega navedenog, preporučuje se da ovakve usluge obavljaju stručnjaci sa odgovarajućom obukom i opremom. Mehaničari HAK-a, na primer, obučeni su i svakodnevno obavljaju ovu vrstu servisa uz profesionalnu opremu. Pre povezivanja kablova, oni mogu proveriti stanje akumulatora, što im omogućava da procene da li povezivanje može izazvati ozbiljna oštećenja na električnim i elektronskim komponentama vozila koje pokrećemo, kao i moguće pregorevanje osigurača kablova.

Treba imati na umu da obične startne sajle obično nemaju osigurače koji bi ih zaštitili, što ovu radnju čini vrlo opasnom, naročito ako nismo sigurni u pravi uzrok problema sa vozilom.

Čak i ako uspemo da pokrenemo motor, ostaje niz pitanja: Da li je baterija ispravno napunjena? Da li je baterija dovoljno dobra za nastavak vožnje? Postoji li mogućnost da je alternator oštećen zbog neispravne baterije? Ova pitanja mogu dovesti do daljih problema.

Ako koristimo samo kablove za startovanje, bez dijagnostičke opreme, ne možemo u potpunosti analizirati uzrok problema nakon što motor pokrenemo. U tom slučaju, radnici pomoći na putu obično će nastaviti dijagnostiku nakon što motor krene, procenjujući stanje vozila i odlučujući da li je bezbedno nastaviti vožnju.

Uputstvo za pravljenje kablovske veze prilikom startovanja vozila:

Izbor vozila za pomoć: Potrebno je koristiti vozilo sa akumulatorom koji je jednak ili jači (Ah) od praznog akumulatora vozila kojem pružamo pomoć. Idealno bi bilo da imamo prenosivi starter za ovu situaciju, što bi dodatno olakšalo proces.

Pravilni kablovi: Kablovi za startovanje moraju biti dovoljno dugi, sa izolovanim obujmicama i adekvatnim presekom provodnika. Takođe, obujmice treba da budu visokog kvaliteta, kako bi se osigurala sigurna i efikasna veza. Kablovi koji su namenjeni za benzinske motore obično nisu odgovarajući za paljenje dizel motora, jer dizel motori zahtevaju skoro duplo veći protok struje.

Zaštita od opasnosti: Iako je eksplozija baterije retka, moguće je, pa je preporučljivo koristiti zaštitu za oči, poput naočara, ukoliko nemamo specijalizovane zaštitne naočare. Takođe, zaštita ruku je bitna, pa bi trebalo nositi rukavice, jer tokom spajanja kablova može doći do pregrevanja štipaljki i provodnika zbog loše veze, što može izazvati opekotine.

Korišćenje uputstva vozila: Pre spajanja kablova, obavezno je konsultovati uputstvo za vozilo. U njemu će biti jasno označene tačke za povezivanje pozitivnog i negativnog kabla. U većini slučajeva, ove tačke se nalaze u motornom prostoru vozila, osim ako u uputstvu nije navedeno drugačije.

Pozicioniranje vozila: Kada su tačne tačke za povezivanje identifikovane, vozilo koje pomaže treba da se parkira što bliže vozilu sa praznim akumulatorom, kako bi kablovi mogli da dosegnu sve potrebne tačke za povezivanje.

Pre povezivanja kabla potrebno je izvaditi ključeve jednog i drugog vozila iz vozila i zatvoriti vrata i sačekati do pet minuta da vozila budu u stanju mirovanja (struja).

Postupak povezivanja kablova za startovanje vozila:

Povezivanje crvenog kabla: Prvo se crveni kabl povezuje na pozitivni priključak (plus) na vozilu koje pruža pomoć. Tačan položaj pozitivnog priključka na vozilu možete pronaći u uputstvu za vozilo, a najčešće se nalazi na pozitivnom (plus) terminalu akumulatora.

Povezivanje na vozilo koje ima praznu bateriju: Drugi kraj crvenog kabla povezujemo na pozitivan terminal akumulatora vozila kojem pomažemo, prema istim uputstvima. Obično je to pozitivni (plus) pol praznog akumulatora.

Povezivanje crnog kabla: Crnim kablom povezujemo negativne terminale (minus) na oba vozila. Uputstvo za vozilo će vam reći tačno gde treba da povežete negativni kabel. Najčešće je to negativni (minus) pol akumulatora vozila koje pruža pomoć, ali može biti i neki drugi priključak, pa je važno pratiti uputstvo za to vozilo.

Drugi kraj crnog kabla: Drugi kraj crnog kabla povezuje se na metalno, nezaštićeno područje vozila koje treba da dobije pomoć. To je obično metalno kućište motora ili menjača koje nije prekriveno bojom i ima dobar kontakt sa metalom, ali se svakako treba pridržavati uputstva vozila.

Pokušaj pokretanja vozila: Kada su kablovi povezani, pokušajte da daljinskim upravljačem otključate vozilo kojem je potrebna pomoć, uđite u njega i pokušajte da upalite motor. Ako motor okrene, ali ne pali, start ne treba da traje duže od 15 sekundi kako bi se izbeglo pregrevanje akumulatora ili elektro-pokretača vozila koje pomaže, jer to može ukazivati na drugi problem sa vozilom.

Ostaviti kablove priključene: Ako motor počne da se pokreće, ostavite kablove povezane i upalite motor vozila koje je pružilo pomoć. Ostavite oba vozila da rade zajedno sa priključenim kablovima još 10 minuta, kako bi se omogućilo punjenje baterije u vozilu kojem je bila potrebna pomoć.

Isključivanje kablova: Nakon što završite sa startovanjem, preporučuje se da prvo ugasite oba motora, izvadite ključ iz paljenja oba vozila, sačekate nekoliko minuta, a zatim isključite kablove obrnutim redosledom od onog u kojem su povezani.

Siva oblast u postupku pokretanja vozila:

Provera kablovskih veza: Ako motor ne može da se pokrene ili ako se broj obrtaja elektromotora pri startovanju čini preniskim, prvo proverite da li su kablovi i priključci dobro povezani i da li su obujmice čvrsto uspostavljene. Ako ništa ne funkcioniše, najbolje je da prekinete sa daljim pokušajima.

Povećanje broja obrtaja: Ako nema uspeha u pokretanju, neki ljudi pokušavaju da povećaju broj obrtaja na vozilu koje pruža pomoć, podižući obrtaje motora na oko 2000 obrtaja u minuti, nadajući se da će time napuniti akumulator u vozilu kojem je potrebna pomoć. Problem sa ovim pristupom je što ne znamo pravi uzrok zbog kojeg vozilo nije moglo da upali, a rizikujemo oštećenje elektronike i električnih sistema vozila koje pomaže. Ukoliko je na vozilu koje pruža pomoć problem sa akumulatorom ili starterom, može doći do ozbiljnog kvara na tom vozilu. Zapravo, loši i tanki kablovi mogu da se pregreju i spreče veće štete.

Rizik od oštećenja pri punjenju baterije: Jedan od najslabijih načina za pokretanje vozila je kada vozilo koje pomaže puni bateriju drugog vozila 10 minuta, a zatim poveća broj obrtaja motora da bi pokušalo da pokrene vozilo sa praznom baterijom. Ovaj postupak je rizičan, jer loši kablovi ili postojeći problemi na vozilu kojem pomažemo mogu uzrokovati ozbiljan kvar na vozilu koje pruža pomoć, iako će vozilo kojem smo pomogli možda uspeti da se pokrene i nastavi vožnju.

Prekidanje kablova dok motor radi: Jedna od opasnijih radnji nakon uspešnog pokretanja motora je odvajanje kablova dok motor i dalje radi. Prekidanjem strujnog kola može doći do naglog skoka visokog napona, usled razlike u naponskim potencijalima između dva akumulatora i alternatora. Ovaj nagli skok napona može oštetiti elektroniku vozila. U suštini, ovo je neprihvatljivo, slično kao isključivanje računara iz napajanja dok je u radu, bez prethodnog gašenja sistema.