Veterinarka otkrila kako treba brinuti o kućnim ljubimcima kada su velike vrućine 1Foto: Jus_Ol / Shutterstock.com

Letnje vrućine, koje su poslednjih godina postale prilično česta pojava, nikako nisu bezazlene, ni za nas ni za naše ljubimce. Čak i temperature nešto više od 20°C mogu dovesti do toplotnog udara kod nekih životinja.

Veterinarka dr Kristina Pirc je za Index podelila svoje mišljenje o brizi o kućnim ljubimcima kada su velike vrućine.

„Toplotni udar događa se kada životinja više ne može samoregulisati telesnu temperaturu i održavati je na normalnom niovu. Takođe, sve zavisi od opđteg zdravtsvenog stanja ljubimca“, najpre je objasnila.

Stariji i mlađi psi drugačije podnose visoke temperature, pa će stariji psi biti dosta osetljiviji na nagle promene. Takođe, ulogu ovde igra i pasmina psa, ali i njihova veličina. Visoke temperature drugačije će uticati na pse s poddlakom, one bez nje ili one pasmine koje nemaju dlaku.

Preporučuju se šetnje vrlo rano ujutri i kasno uveče

Tokom letnjih meseci naročito je važno dobro odabrati vreme i mesto na kojem ćete šetati svog ljubimca. Preporučuje se da svog psa šetatte u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima zbog niže temperature vazduha, koja će vašem ljubimcu omogućiti da se oseća ugodnije za vreme šetnje.

„Ono što bih napomenula, a što vlasnici često ignorišu, je temperatura tla, tj. asfalta po kojem vlasnici najčešće šetaju pse misleći da desetak minuta ne može naškoditi njihovim šapama. No kod veoma visokih temperatura tlo se izuzetno brzo zagreva, što na kraju može izazvati opekotine na šapama ljubimaca“, napominje dr Pirc.

Najbolja ideja za šetnju su travnate površine koje neće naškoditi šapama vaših ljubimaca, a ako su u hladu, još bolje. Osim toga, potrebno je paziti i na količinu vode koju bi ljubimci trebalo da konzumiraju tokom letnje žege.

Prosečna količina vode koju pas popije tokom dana iznosi 30 ml po kilogramu telesne težine. Naravno, tačna količina zavisiće i od drugih faktora: kretanja, aktivnosti pasmine te načinu ishrane. Ako psa hranite „mokrom“ hranom, biće mu potrebna manja količina vode.

„Kod mačaka prosečna količina popijene vode je 80 do 110 ml na svaka dva kilograma životinje. Takođe, to varira zavisno od pasmine, aktivnosti i načina hranjenja“, nastavlja dr Pirc.

Toplodni udar stvarna je opasnost za naše ljubimce tokom letnjih meseci

Jedna od čestihgrešaka koju ljudi prave je da ostavljaju ljubimca samog u automobilu kako bi „samo skoknuli“ do prodavnice. Dr Pirc ima prilično jasno mišljenje o ovoj temi ismatra da ostavljanje životinja samih u automobilu nikako nije nešto što bi trebalo da radite. To važi i za automobile u kojima je uključena klima, no ako dođe do talve situacije i naprosto morate izaći na trenutak, nemojte biti van kola duže od pet ili deset minuta.

Inače, kako biste izbegli da vaš ljubimac doživi toplotni udar, možete mu pomoći na nekoliko načina. Možete ga držati u klimatizovanim prostorijama, obezbediti mu dovoljno sveže vode, nabaviti rashladne prostirke i ponekad ga kupati kako bi se osvežio.

„Napomenula bih da su životinje koje se drže u boksovima ili na lancima, što svakako nije dopušteno, ali se događa, najviše u opasnosti, jer tako sputane ne mogu potražiti hladnije i ugodnije mesto“, naglasila je.

Dahtanje je prvi simptom koji ukazuje na to da je vašem psu vruće

Budući da se psi, za razliku od ljudi, znoje minimalno, dahtanje i isplaženi jezik prvo su što ćete primetiti kada vašem psu postane vruće. Dahtanje je zapravo jedini prirodan način na koji se vaš pas može rashladiti jer na ovaj način izmenjuje vruć i hladan vazduh, pa tako održava normalnu telesnu temperaturu.

Ostali znakovi koje ćete možda primetiti su povraćanje i/ili proliv, letargilbist, pojačano slinjenje, izuzetno crven jezik i/ili desni.

Dr Pirc savetuje da obratite pažnju na pomenute znakove kako biste svom ljubimcu mogli priskočiti u pomoć ako za time bude potrebe. Kada su u pitanju temperature iznad 30°C, njen je savet da pse vodimo u kratke šetnje.

Osim toga, u svakom trenutku bi trebalo da možete da im obezbedite pristup svežoj vodi i mesto u hladu ili pod klimom na kojem će moći da se odmore. Fizičku aktivnost na ovakvoj temperaturi trebalo bi svesti na minimum.

„Ipak, za vreme letnjih vrućina, cilj svakog vlasnika životinje ne mora i ne sme biti apsolutno smanjiti aktivnost ljubimca i zanemariti njegove potrebe kretanja, već ih odložiti za doba dana kada je to moguće kako bi vašem ljubimcu potrebe bile zadovoljene, a zdravlje sačuvano“, završila je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari