Zašto treba piti kravlje mleko?

Samo jedna šolja mleka sadrži 30 odsto dnevnih potreba kalcijuma

Ostavite komentar


  1. Sve vise istrazivanja kazuje da ne treba da se pije mleko, da je mleko zdravo za ljude ne bi imali probleme sa osetljivoscu na laktozu i sve ostale tegobe povezane sa mlekom. Sve ovo je samo prepisan tekst ko zna odakle. Mleko je masovno uslo u ishranu posle drugo svetskog rata, kada je trebalo odrzati industriju mleka na istom nivou kao i za vreme rata, jer je to bila jeftina hrana za vosjku (mleko u prahu). Da se ne bi zatvorile mlekare i ljudi ostali bez posla drzava je resila da uz pomoc marketinga ubedi ljude da im treba mleko u ishrani. Tako je nastao mit o zdravom mleku. Lobiranje je cudo.

  2. Naučno je dokazano da kravlje mleko nije hrana za ljude, što je prihvatila i Svetska zdravstvena organizacija. Svaki pravi nutricionista to može da potvrdi. Kalcijum se nalazi u velikom broju drugih namirnica.

  3. Eto ti sad! A skoro sam čitao o nekim, takođe "naučnim" istraživanjima, gde su tvrdili da kravlje mleko uopšte nije za ljudsku upotrebu. Navodno čovek nema neke enzime (ili šta već) da bi vario takvo mleko. I kome sad da verujemo?

  4. Ne mogu više da slušam veganska lupetanja !!!!Moji baba i deda i njihova familija dočekaše duboku starost(naporno radeći) na "belom mrsu" !!Postoje čitavi krajevi kod nas i u svetu(pogledajte šta se jede na Kavkazu)-zavičaju stogodišnjaka !?Slobodno klopajte klice i egzotično semenje(to je tako "in") a ja ću ko i dosad.Imam lepih godina a fizički i mentalno ,sposoban sam za sve(bukvalno) !

    1. Otidi malo na selo pa ces videti da i drugi sisari piju tudje mleko. Kad mackama uspes mleko, one ga ispljunu. Da, da, kako da ne. Videla sam svojim ocima gde su ljudi terali svinju jer je uvek htela da posisa kravu. I sad ti pricas da je to samo kod ljudi. Sa tim ubrizgavanjem hormona ste stvarno vise dosadni. I biljke se prskaju sa raznoraznim otrovima pogotovo hvaljena soja. Soja je jedna osetljiva biljka i ljudi je prskaju sa svim i svacim. No bez obzira sto je to tako, ha ne kazem da zbog prskanja treba izbaciti voce i povrce iz ishrane. I ono je nama potrebno jer smo svastojedi. A proteine iz biljaka coveciji organizam ne moze u potpunosti da iskoristi. To kogu prezivari

  5. Koja je poenta mleka?

    Pre nego što kažemo bilo šta o samom sastavu mleka, mislim da bi bilo pametno prvo da pogledamo logiku iza ove namirnice. Životinje koje ga proizvode se zovu sisari. Čovek je jedna od tih životinja. Ako pogledamo kroz životijsko carstvo svi sisari imaju nešto zajedničko, a to je da kao mladunci sisaju mleko svojih majki. Mleko je priroda savršeno dizajnirala da bude idealna hrana za mladunce. Kroz mleko se dobijaju svi potrebni elementi u tačnom onom omeru koji su potrebni za rast i razvoj jedne takve jedinke. Ono što je svima i dalje zajedničko jeste da posle određenog vremena prestaju da sisaju i počinju da jedu drugu hranu – hranu za odrasle.

    Osim ljudi. Mi smo po običaju jako pametni bili pa smo odlučili da ćemo opet da izignorišemo prirodne zakone. Deci nakon što prestanu da sisaju mleko od svojih majki nudimo mleko od krave ili koze i da zlo bude veće ne prestajemo da ga pijemo čak ni kad smo se potpuno razvili i odrasli, iako to nijedan drugi sisar ne radi. Zastanite na trenutak samo i razmislite koliko je to čudno. Ako vam to nije čudno, onda se zapitajte da li biste recimo pili mleko od pacova, konja ili svinja? Zašto se to razlikuje od kravljeg mleka? Da li ste ikad videli odraslu životinju da sisa mleko? Da li biste vi sisali mleko svoje majke sad kad ste odrasli? Skroz čudna pitanja.

    Šta ima u mleku?

    Kad god se spomene ova namirnica, prvo što svima padne na pamet su jake i zdrave kosti i zdravi zubi. To je verovanje sa kojim sam i ja sam odrastao. Ono što nas uče od malih nogu jeste da mleko sadrži velike količine kalcijuma kao i drugih vitamina. Odmah da se razumemo to su činjenice i to je definitivno tačno, recimo jedna šolja kravljeg mleka sadrži oko 300mg kalcijuma što je otprilike 30% dnevne doze koja nam je potrebna. Pored kalcijuma u mleku se mogu naći i vitamin D, kalijum kao i kompletan profil amino-kiselina.

    Fenomenalno, šta tu ima loše onda?

    Ono o čemu ne razmišljamo jeste da, iako mleko i mlečni proizvodi sadrže te željene nutrijente, oni dolaze u paketu i sa nekim neželjenim elementima. Koliko su ti drugi elementi loši za nas i da li ometaju absorpciju ovih nutrijenata koji nam trebaju? Proizvođači se u poslednje vreme sve više trude da proizvedu mleko sa što manje mlečne masti. Pitate li se zbog čega?

    ast koja se nalazi u mleku je zasićena. Siguran sam da ste se do sad već susretali sa tim terminom. To znači da su trans-masti jedine koje su gore od toga, a sa njima ne želite da imate posla nikad. Unos zasićenih masti podiže nivo lošeg holesterola, uzrokuje dijabetes, bolesti srca i krvnih sudova, a mogu biti i kancerogene.

    Životinjski proteini se, pored mesa, nalaze i u mleku. Životinjski proteini povećavaju kiselost organizma, što ima za rezultat kontra-reakciju našeg tela gde se ono bori da održi prirodno alkalno stanje. Organizam to postiže uz pomoć kalcijuma. Pijemo mleko da bi uneli kalcijum, a isto to mleko tera organizam da troši kalcijum da bi neutralizovalo kiselost koju mu ono proizvodi. Ironično, zar ne? Zemlje koje beleže najveću potrošnju mleka i mlečnih proizvoda takođe imaju najveći broj polomljenih kukova i obolelih od osteoporoze. Znači toliko o tome da je taj kalcijum iz mleka koristan. Povećan unos životinjskih proteina je takođe povezan i sa bolestima bubrega. Ako imate kamen u bubregu ovo je verovatno razlog zbog čega.

    Hormoni su prirodno prisutni u svim životinjama što znači da se nalaze i u proizvodima životinjskog porekla. Pričali smo već o estrogenu i IGF-1 ovde i objasnili da su to hormoni koji direktno utiču na rast i razvoj kancerogenih ćelija u organizmu. Neki od hormona se čak i dodatno ubrizgavaju u životinje kako bi povećali proizvodnju mleka što čini čitavu stvar samo još gorom.

    Gnoj, da dobro ste pročitali, ona odvratna žuta i sluzava tekućina je u mleku koje pijemo i siru koji jedemo. Ali otkud gnoj? Krave prirodno proizvode oko 7 litara mleka u toku dana, ali da bi povećali profit stočari često ubrizgavaju dodatne hormone kako bi povećali količinu mleka na 20 litara po danu, što je 3 puta više nego što je prirodno predviđeno. Ovo prekomerna muža je idealna podloga za razvoja nečega što se zove mastitis, što bi u prevodu značilo infektivno oboljenje vimena. Kao posledica je upala i stvaranje gnoja i krvi koji kasnije pri muži završe u mleku. Jako ukusno.

    Antibiotici su naravno logičan nastavak ove priče jer su oni ti koji pomažu da se mastitis ne pogorša. Svi ti antibiotici i protivupalni lekovi završavaju u tom mleku koje dajemo deci i pijemo ga sami. Posle nam nije jasno zašto nam je slab imunitet.

    Šta je sa sirom?

    Sir je jedan od proizvoda koji dobijamo od mleka. Proces dobijanja je svima poznat, u mleko se dodaju bakterije koje fermentišu laktozu (šećere u mleku). To mu daje taj specifičan miris. Kad počne da se stvrdnjava odstrani se surutka, iscedi se višak vode, dodaje dosta soli da bi se zaustavile bakterije i proces fermentisanja. U prevodu, dobijemo jako slano mleko u tvrdom stanju. To stvrdnjavanje, tj oduzimanje vode, čini sir izuzetno koncetrovanom hranom, što znači sve što nije valjalo u mleku ovde ne valja u mnogo većim količinama. Sir je 70% mast, ona loša mast koju sam malopre spominjao. Sir nema vlakna, znači srećno sa odlaskom u toalet, a kazein – protein koji se nalazi u mleku i siru – aktivno ometa absorpciju gvožđa. Sve neke loše stvari nabrajam, a ako je tako loše što je onda tako ukusno? Pa zbog soli, naravno. So je ogroman pojačivač ukusa, a mi imamo receptore za slano na našem jeziku, to je definitivno jedan od razloga. Drugi je kazomorfin.

    Kazomorfin je opijat, slično kao morfijum recimo, koji ima za zadatak da natera mladunče da se vrati majci po još mleka. Nisam rekao da je efekat toliko jak kao kod morfijuma, ali je isti samo dosta blaži. U mleku ga ima sasvim dovoljno da podstakne želju recimo tog teleta za još mleka kasnije. Priroda i njeni fazoni. A ako znamo da je sir koncentrovano mleko, što znači na istu količinu svega ima mnogo mnogo više, tako ima i ovog kazomorfina. Zato nam je jako teško da se oprostimo od sira zauvek i mnogima je ova ovisnost jedini razlog zašto su recimo i dalje samo vegetarijanci, a ne vegani.

    Ako je mleko toliko loše zašto ga mladunci piju?

    Kao što sam spomenuo na početku svaka vrsta ima svoje mleko koje je savršeno napravljeno za njih. Kravlje mleko, mleko od žirafe, pacova i ljudsko mleko nisu ista. Različite su količine proteina, kao i celokupan sastav. Jedno je stvoreno da nahrani tele a drugo da nahrani malo dete. Majke koje su davale kravlje mleko svojoj deci sigurno će potvrditi da proces nije bio nimalo jednostavan. Dete često dobija grčeve, zatvor i druge promene su vidljive. Nekad ranije sam negde pročitao da je kozije mleko po sastavu dosta blaže od kravljeg i bliže ljudskom pa se zbog toga smatra zdravijom varijantom od kravljeg. To naravno ne znači da ga treba piti jer nije naša hrana. Deca treba da piju mleko od svojih majki, a odrasli ne treba da piju nikakvo mleko. Prosto i jednostavno. Štaviše, priroda se pobrinula da se držimo tog rasporeda tako što je većinu ljudi učinila netolerantnima na laktozu – mlečni šećer koji kod odraslih ljudi izaziva niz negativnih simptoma kao što su nadutost, bolovi u stomaku, krčanje creva, proliv, pa i povraćanje. Ako imate problem sa aknama, bilo bi pametno da probate da izbacite mleko i mlečne proizvode iz svoje ishrane, siguran sam da ćete videti znatno poboljšanje već posle samo par dana.

  6. Najpametnije je da se konzumacija mleka svede na minimum ili jos bolje da se skroz izbace mlecni proizvodi, narocito ako imate neke upalne procese u organizmu, artritis, astmu ili neke alergijske reakcije, pa i akne. Mlecni proizvodi su obogaceni vitaminom D, ne sadrze vitamin D prirodno, pa je onda ok i uzeti suplement iz apoteke, nema razlike. Kalcijum iz mleka se usvaja u istoj meri kao kalcijum iz mineralne vode, pa je mnogo korisnije piti nju. Proteini i masti iz mlecnih proizvoda stetni su za ljudski organizam i nisu slucajno namenjeni rastu i razvoju mladunceta druge vrste – teleta.

  7. Kao što je već neko u komentarima spomenuo, vitamin D se u pasterizovanom mleku nalazi u obliku suplementa, samim tim ga organizam ne raspoznaje kao prirodni vitamin D i ne iskorištava ni približno dobro kao prirodni. Drugo, kuvano mleko stvara kiselost u organizmu, telesni odbrambeni sistem kako bi umanjio kiselost, povlači Ca (bazu) iz kostiju i samim tim "slabi" kosti i izaziva osteoporozu. Pasterizovana mleka koja se danas piju ne sadrže ništa korisno za čoveka, kao ni domaće kuvano mleko. Sve korisno što kravlje mleko sadrži u sebi sadrži dok je mleko u sirovom (ne kuvanom) stanju, ali kao takvo sadrži i bakterije koje nisu baš poželjne u ljudskom organizmu, upravo zato što je kravlje mleko namenjeno teletu, a ne čoveku, bebama itd. Priroda je sve lepo logično uredila, a samo industrija je u stanju da proizvodi i pušta u promet nešto što ni po kom osnovu nije stvoreno za ljudski organizam i njegovo pravilno funkcionisanje. Da ne bih pisala o mnogo crnjoj slici koja se krije iza "belog" mleka, navela sam samo par činjenica. Stvarnost je mnogo gora nego što neki ljudi mogu i da zamisle.

  8. Po dosadašnjim komentarima mislim da antimlečni lobi jači od antivakcinacijskog lobija

  9. Ja verujem mom dedi. Pije redovno dosta mleka , cepa po kajmaku i siru a naravno i rakija po neka…. I tesko da dozivi 100 hod. Fali jos 7. Tako da ja sledim dedu…

Ostavite komentar


Zdravlje

Naslovna strana

Naslovna strana za 21. avgust 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Ognjen Radonjić, profesor

Iz Danasa u bolje sutra.